Si Đinping okuplja tri svetske sile: Putin već za stolom, čeka se Trampov dolazak

Dok se pažnja međunarodne javnosti usmerava ka kineskom Šenženu, susret lidera Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država mogao bi da postane jedan od najznačajnijih diplomatskih događaja ove godine. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Kineski predsednik Si Đinping i ruski predsednik Vladimir Putin već su održali sastanak na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), dok se očekuje dolazak američkog predsednika Donalda Trampa, sa kojim bi dvojica lidera trebalo da razgovaraju u četvrtak, 19. novembra.

Sama činjenica da se za istim pregovaračkim stolom očekuju lideri tri velike sile daje ovom događaju posebnu težinu. Reč je o državama koje imaju presudan uticaj na globalnu bezbednost, međunarodnu trgovinu, energetiku i vojnu ravnotežu.

Zbog toga će razgovori u Šenženu biti praćeni ne samo u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu već i u evropskim prestonicama.

Putin i Si demonstriraju bliskost

Sastanak Putina i Sija predstavlja još jednu potvrdu bliskih odnosa Moskve i Pekinga. Dvojica lidera razgovarala su peti put ove godine, računajući i susret održan putem video-veze.

Njihova saradnja poslednjih godina dobija sve veći značaj, naročito u okolnostima zaoštrenih odnosa Rusije sa zapadnim državama.

Kina je postala jedan od najvažnijih ruskih trgovinskih partnera, dok Moskva i Peking nastoje da koordiniraju stavove o brojnim međunarodnim pitanjima.

Govoreći na skupu APEC-a, Putin je poručio da je u vremenu rastućih političkih i bezbednosnih rizika potrebno više saradnje i dijaloga, a manje podela i ultimatuma. Istovremeno je kritikovao zapadne sankcije, tvrdeći da nisu uspele da zaustave ruski ekonomski razvoj.

Si Đinping je, sa druge strane, u prvi plan stavio slobodniju trgovinu, međunarodnu saradnju i razvoj veštačke inteligencije. Time je Peking poslao poruku da želi da se predstavi kao važan zagovornik globalne ekonomske povezanosti, uprkos sve izraženijem rivalstvu sa Sjedinjenim Državama.

Trampov dolazak u središtu pažnje

Najveće interesovanje ipak izaziva najavljeni trilateralni sastanak Sija, Putina i Trampa, koji bi trebalo da bude održan 19. novembra na marginama samita APEC-a.

Prema najavama iz Vašingtona, jedna od glavnih tema razgovora biće nuklearno razoružanje. Posebnu važnost ovom pitanju daje činjenica da je u februaru istekao američko-ruski sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja, čime je dodatno otvoreno pitanje buduće kontrole strateškog oružja.

Tramp želi da u razgovore uključi i Kinu, koja do sada nije pokazivala naročitu spremnost da pristupi pregovorima o ograničavanju svog nuklearnog arsenala. Peking smatra da bi Sjedinjene Države i Rusija, koje raspolažu znatno većim nuklearnim kapacitetima, najpre trebalo da smanje sopstvene zalihe.

Na dnevnom redu mogla bi da se nađe i situacija na Bliskom istoku, posebno rat u Iranu, dok je pitanje Ukrajine izazvalo određene nedoumice. Iako je Vašington u početku nagoveštavao da Ukrajina neće biti tema trilateralnog razgovora, Tramp je naknadno rekao da bi i to pitanje moglo biti otvoreno.

Strah od nove podele sveta

Najava susreta trojice lidera izazvala je zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, ali i u Kijevu. Posebno se povlače paralele sa Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, kada su lideri tadašnjih velikih sila razgovarali o posleratnom uređenju sveta.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na opasnost od dogovora velikih sila o budućnosti drugih država bez njihovog učešća. Njegova poruka odražava strah da bi interesi manjih država mogli ponovo da budu potisnuti pred geopolitičkim ambicijama najmoćnijih.

Evropski zvaničnici takođe pažljivo prate razvoj događaja, svesni da bi eventualni dogovor Vašingtona, Moskve i Pekinga mogao da ima dugoročne posledice po bezbednosnu arhitekturu Evrope.

Za Rusiju bi susret predstavljao i važan diplomatski uspeh.

Putin bi se našao za istim stolom sa predsednicima dve najmoćnije svetske ekonomije i nuklearne sile, što bi Moskvi omogućilo da demonstrira da, uprkos zapadnim sankcijama i međunarodnoj izolaciji, ostaje značajan globalni politički akter.

Kina želi da potvrdi svoju globalnu ulogu

Za Sija Đinpinga ovaj događaj predstavlja priliku da dodatno učvrsti poziciju Kine kao nezaobilaznog učesnika u rešavanju najvažnijih međunarodnih pitanja.

Peking se nalazi u specifičnoj poziciji. Sa jedne strane, razvija stratešku i ekonomsku saradnju sa Moskvom, dok sa druge nastoji da održi funkcionalne odnose sa Vašingtonom, posebno kada je reč o trgovini, tehnologiji i međunarodnoj stabilnosti.

Trampov dolazak u Kinu zato predstavlja mnogo više od još jednog susreta državnika. On dolazi u trenutku kada se odnosi između tri sile nalaze na važnoj prekretnici, a njihove odluke mogu uticati na budućnost međunarodnog poretka.

Ipak, ne treba očekivati da će jedan sastanak automatski doneti konkretna rešenja za najveće svetske krize. Američki zvaničnici već su nagovestili da ne očekuju neposredan sporazum o nuklearnom naoružanju.

Mnogo toga zavisiće od spremnosti trojice lidera da pronađu zajedničke interese, ali i od toga koliko su daleko spremni da idu u međusobnim ustupcima.

Jedno je sigurno: Šenžen će narednih dana biti mnogo više od domaćina međunarodnog samita. Biće to mesto na kojem će se pokazati koliko su Vašington, Moskva i Peking spremni da sarađuju, ali i koliko je duboko njihovo međusobno nepoverenje.

(EUpravo zato)