Ukrajinski predsednik, Vladimir Zelenski, razgovaraće u Dablinu sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, na marginama samita Evropske političke zajednice (EPZ) koji okuplja lidere više od 45 zemalja.

Prethodno će se američka delegacija u Moskvu sastati sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

Irski premijer Mihol Martin je pohvalio hrabrost ukrajinskog naroda i osudio kontinuirane ruske napade na tu zemlju.

"To je varvarski i podlo, i još jednom izražavam iskrenu solidarnost sa narodom Ukrajine, kao i svoje neizmerno divljenje vašoj nepokolebljivoj odlučnosti, otpornosti i hrabrosti", rekao je Martin.

Zelenski je zahvalio evropskoj delegaciji koja je učestvovala u razgovorima u Abu Dabiju, ali je insistirao da Evropa mora da ima centralnu ulogu u svim pregovorima o budućoj bezbednosnoj arhitekturi kontinenta.

Kušner je na konferenciji za novinare u Abu Dabiju rekao da će od Putina tražiti "blagoslov" za direktno učešće Evrope u pregovorima.

"Ovaj rat se vodi u Ukrajini, a okončanje rata bez učešća Evrope bilo bi nepravedno i nemoguće", rekao je Zelenski, obraćajući se zajedno sa irskim premijerom.

"Moramo da izaberemo ko će predstavljati Evropu, i to je važno. Moramo da izaberemo konkretne ličnosti, evropske lidere koji će predstavljati Evropu, i to moramo da uradimo u novembru, jer očekujemo da će se pregovori nastaviti", dodao je.

Inače, Evropska politička zajednica je neformalni forum na kojem evropski šefovi država i vlada razgovaraju o političkim i strateškim pitanjima od zajedničkog interesa. Osnovana je 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Takođe je omogućila Velikoj Britaniji da učestvuje u razgovorima o budućem pravcu razvoja kontinenta nakon izlaska iz EU 2020. godine.

Šta je dogovoreno u Abu Dabiju?

Ukrajina i Rusija načelno su se saglasile o velikoj razmeni zarobljenika, nakon dvodnevnih mirovnih pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, iako su razgovori završeni bez pomaka u rešavanju ključnih pitanja koja dele dve strane.

Američki izaslanik Džared Kušner saopštio je u sredu u Abu Dabiju da je postignut dogovor, navodeći da će konačan broj zarobljenika koji će biti razmenjeni biti utvrđen u četvrtak.

"Jedna od pozitivnih stvari jeste to što smo se dogovorili da sprovedemo najveću humanitarnu razmenu zarobljenika do sada, a konačan broj utvrdićemo sutra", rekao je Kušner.

Džared Kušner
Džared Kušner Foto: paparazzza / Shutterstock.com

Zelenski je izjavio da su pregovarači razgovarali o razmeni 1.000 zarobljenika sa svake strane, uz mogućnost da taj broj poraste na po 1.500.

Tokom pregovora u Istanbulu u maju 2025. godine, dve zemlje takođe su se dogovorile o razmeni po 1.000 zarobljenika, uprkos tome što nisu uspele da postignu sporazum o prekidu vatre.

Na pitanje kada bi moglo da dođe vreme za direktan susret Zelenskog i Putina, Kušner je rekao da "ima još posla koji treba da obavimo ".

Kako je dodao, građani Ukrajine i Rusije, kao i Evropa, "žele da se ovaj rat završi". "Zato naporno radimo kako bismo to ostvarili, a sastanak Putina i Zelenskog biće ključni korak ka postizanju tog cilja", zaključio je.

Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski Foto: FRANCOIS LENOIR/European Union

Američki izaslanici putuju u Moskvu

David Arahamija, šef poslaničke grupe vladajuće ukrajinske stranke Sluga naroda i član ukrajinske pregovaračke delegacije, opisao je razgovore u Abu Dabiju kao jedne od najtežih, navodeći da se činilo da su ruski predstavnici stigli sa posebno strogim instrukcijama iz Moskve.

On je zasluge za napredak u razgovorima pripisao američkoj delegaciji, koja je pomogla da se diskusija pokrene sa mrtve tačke usmeravajući pažnju na budućnost obe zemlje nakon rata.

"Ostvarili smo zaista značajan napredak", rekao je Arahamija i pozvao da se nova runda pregovora zakaže što pre. Izrazio je nadu da bi rešenje moglo da se pronađe pre Nove godine.

Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče sa teritorija u Donbasu koje su još pod kontrolom Kijeva, dok Zelenski ostaje pri stavu da se odluke o teritorijalnim pitanjima moraju donositi na nivou lidera.

ukrajinski vojnik drži ukrajinsku zastavu
Foto: Shutterstock

Moskva je takođe odbacila pozive na trenutni prekid vatre, insistirajući na širim bezbednosnim aranžmanima pre nego što pristane na obustavu neprijateljstava.

Evropska delegacija je u Abu Dabiju odvojeno održala konsultacije sa ukrajinskim i američkim zvaničnicima, ali nije direktno učestvovala u trilateralnim pregovorima.

Glavni ruski pregovarač, Vladimir Medinski, rekao je da njegova delegacija nije razgovarala sa Evropljanima.

"Ne, nismo komunicirali sa njima. Nije nam baš jasno u kom svojstvu su oni ovde", rekao je Medinski novinarima.

On je takođe izjavio da Moskva nije dobila nikakve konkretne mirovne inicijative ili predloge evropskih zemalja, dovodeći u pitanje o čemu bi uopšte moglo da se razgovara sa njima.

"Nije nam baš jasno o čemu bismo sa njima razgovarali", dodao je.

Vašington je nagovestio da bi evropske zemlje na kraju trebalo da se uključe u pregovore, posebno kako se razgovori budu širili na pitanja budućeg bezbednosnog uređenja evropskog kontinenta.

(EUpravo zato/Euronews)