Proteklog vikenda na Islandu je održano glasanje o održavanju pregovora sa Evropskom unijom povodom članstva, a stanovnici ove ostrvske zemlje su jasno pokazali da ne žele u ovu zajednicu.
Na glasanju je jasno odbačen predlog vlade. Prema podacima koje je u nedelju objavila javna televizija RUV, nakon prebrojavanja većine glasova opcija "protiv" dobila je 52,8 odsto, dok je za početak pregovora glasalo 47,2 odsto birača, navodi The Guardian.
Zagovornici pridruživanja Evropskoj uniji smatrali su da bi članstvo smanjilo visoke kamatne stope sa kojima se Island već duže vreme bori, kao i da bi povećalo bezbednost zemlje u svetu potresenom ruskom agresijom na Ukrajinu i Trampovim pretenzijama na Grenland, najveće ostrvo na svetu, dok je kampanja "protiv" upozoravala da bi članstvo u Evropskoj uniji ugrozilo suverenitet zemlje, kao i kontrolu nad ribolovnim područjima koja imaju ključnu ulogu u islandskoj privredi.
Kamatne stope, ribarstvo i troškovi života bili su u fokusu referendumske kampanje.
Reakcija premijerke
Vlada u Rejkjaviku je bila za početak pregovora, pa je i predložila referendum. Uoči glasanja, premijerka Kristrun Frostadotir poručila je da je to prilika koja se nudi "sad ili nikad" i da bi negativan ishod trajno zatvorio raspravu o članstvu. Nakon što su objavljeni rezultati, premijerka je istakla da se nada da glasanje neće stvoriti podelu u društvu.
"Ovo ne doživljavam kao poraz. Znam da su neki ljudi u šoku, ali razgovarala sam sa velikim brojem građana širom zemlje i ljudi su otvoreni za različite ishode", rekla je Frostadotir za RUV.
Argumenti u kampanji
Zagovornici ulaska u EU tvrdili su da bi članstvo moglo da donese niže kamatne stope i pruži veću bezbednost u kontekstu rata u Ukrajini i izjava američkog predsednika Donalda Trampa o aneksiji Grenlanda.
S druge strane, protivnici su isticali da bi članstvo ugrozilo suverenitet zemlje i njene vode bogate ribom. Ishod referenduma pozdravila je liderka francuske desnice Marin Le Pen.
"U trenutku kada neki zagovaraju jači federalizam i prenos suvereniteta na Evropsku komisiju, ovo glasanje podseća da je moguća i drugačija Evropa – Evropa slobodnih, suverenih nacija koje dobrovoljno sarađuju na pitanjima od zajedničkog interesa", napisala je Le Pen na društvenoj mreži X.
Lider britanske stranke Reform UK, Najdžel Faraž, čestitao je Istaldu što je glasao za "očuvanje svoje nezavisnosti".
Dugogodišnja saga
Island je još davne 2009. godine podneo zahtev za članstvo. Tada je zemlja bila na udaru velike finansijske krize, a četiri godine kasnije, vlada je prekinula pregovore.
Sa novim nemirima širom sveta, uključujući rat u Ukrajini i Iranu, kao i krizom koja je usledila, ponovo se pokrenulo pitanje o pripajanju Islanda.
Marta Kos: Island je drugačiji od ostalih kandidata
Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos je istakla da je Island drugačiji od svih ostalih kandidata za članstvo, jer Evropska unija do sada nije imala zemlju koja je već toliko usklađena s njenim pravilima i standardima.
Da su rezultati referenduma bili drugačiji, a Island ušao u Evropsku uniju, bio bi prva zapadnoevropska država koja bi se pridružila EU posle više od tri decenije.
(EUpravo zato/Index)