U trenutku kada se Evropska unija suočava sa sve složenijim odnosima sa Rusijom, Kinom, ali i tradicionalnim saveznikom Sjedinjenim Američkim Državama, Južna Koreja se nameće kao jedan od najvažnijih ekonomskih i bezbednosnih partnera Brisela.
Na nedavno održanom samitu EU i Republike Koreje u Briselu, lideri dve strane razgovarali su o jačanju saradnje u oblastima ekonomije, digitalnih tehnologija, bezbednosti i odbrane. Sastanku su prisustvovali predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta i južnokorejski predsednik Li Dže Mjung.
Partnerstvo između Brisela i Seula poslednjih godina dobija na značaju.
Tome je doprineo i Sporazum o slobodnoj trgovini, koji je omogućio kontinuiran rast robne razmene između dve ekonomije. Tokom 2025. godine trgovinska razmena dostigla je više od 120 milijardi evra, dok su investicije sa obe strane nastavile da rastu.
Najvažnije oblasti saradnje obuhvataju proizvodnju poluprovodnika, automobilsku industriju, hemijski sektor, digitalne usluge i napredne tehnologije.
Južna Koreja danas važi za jednog od globalnih lidera u proizvodnji čipova i razvoju veštačke inteligencije, što je čini posebno važnim partnerom za evropske planove digitalne transformacije.
Pored ekonomije, značajno se razvija i vojna saradnja. Sporazum o bezbednosti i odbrani, potpisan prošle godine, predviđa zajedničke aktivnosti u oblasti sajber bezbednosti, zaštite kritične infrastrukture, svemirskih tehnologija i bezbednosti pomorskih puteva.
Južnokorejska vojna industrija poslednjih godina ostvarila je snažan prodor na evropsko tržište.
Posebno se izdvaja saradnja sa Poljskom, koja je naručila tenkove, samohodne haubice, višecijevne raketne sisteme i vojne avione vredne više desetina milijardi dolara. Slični ugovori zaključeni su i sa drugim državama istočne Evrope.
Za mnoge članice EU južnokorejsko naoružanje predstavlja privlačnu alternativu američkim sistemima zbog niže cene, kraćih rokova isporuke i mogućnosti lokalne proizvodnje. Istovremeno, evropske zemlje nastoje da nadomeste vojne kapacitete koje su poslednjih godina ustupile Ukrajini.
Zajednički interesi postoje i kada je reč o ratu u Ukrajini. Dok Južna Koreja podržava Kijev kroz finansijsku, humanitarnu i indirektnu vojnu pomoć, Severna Koreja otvoreno sarađuje sa Rusijom. Zbog toga je razmena obaveštajnih podataka između Seula i evropskih partnera postala važan segment saradnje.
Posebnu pažnju privlači i južnokorejska nuklearna tehnologija. Nakon uspešno realizovanih projekata na Bliskom istoku, korejske kompanije sve češće učestvuju na evropskim tenderima za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Time evropske zemlje dobijaju mogućnost da smanje zavisnost od ruskih tehnologija u energetskom sektoru.
Geopolitičke okolnosti dodatno približavaju Brisel i Seul. Evropska unija nastoji da smanji ekonomsku zavisnost od Kine u oblastima telekomunikacija, elektronike i strateških sirovina, dok istovremeno pokušava da pronađe nove pouzdane partnere za razvoj industrije i bezbednosti. Južna Koreja se u tom kontekstu nameće kao prirodan izbor.
Za Seul, s druge strane, evropsko tržište predstavlja ogromnu priliku za širenje izvoza i investicija. Zbog toga je južnokorejski predsednik tokom juna krenuo u višednevnu evropsku turneju tokom koje će razgovarati sa liderima više država i institucija Evropske unije.
Sve navedeno pokazuje da odnosi između Evropske unije i Južne Koreje ulaze u novu fazu. Dok Evropa traži alternativne izvore tehnologije, energije i bezbednosne podrške, Južna Koreja koristi priliku da dodatno učvrsti svoj položaj jednog od najvažnijih partnera evropskog kontinenta.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)