Hrvatska među pet zemalja EU koje "namerno urušavaju demokratiju“: Šta to znači za građane

Napadi na novinare, ograničavanje protesta i regresivne politike ugrožavaju temelje demokratije u regionu, dok EU mehanizmi ostaju spori i neefikasni.
Ilustracija - protesti u Italiji Foto: Alexandros Michailidis/Shutterstock

Prema najnovijem izveštaju Unije za građanske slobode za Evropu (Liberties), vlade pet zemalja članica Evropske unije, uključujući Hrvatsku, "sistemski i namerno" narušavaju vladavinu prava.

U još šest zemalja, među kojima su i tradicionalno jake demokratije, primećeno je pogoršanje demokratskih standarda. Liberties navodi da vlade Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke aktivno sprovode regresivne politike koje ugrožavaju temeljne principe demokratije.

Izveštaj za 2026. godinu zasnovan je na analizama više od 40 nevladinih organizacija iz 22 evropske države. Pet navedenih zemalja opisano je kao "razgraditelji" vladavine prava.

Posebno se ističe Slovačka, gde populistička i proruska vlada Roberta Fica beleži nazadovanje u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i kontrolnim mehanizmima civilnog društva.

Slična situacija zabeležena je i u Bugarskoj, dok Mađarska nastavlja sa regresivnim zakonima bez naznaka promene, čak i nakon 16 godina vlasti Viktora Orbana.

S druge strane, standarde demokratije poboljšala je samo Letonija.

Zemlje kao što su Belgija, Danska, Francuska, Nemačka i Švedska beleže određeni pad standarda, ali ne u okviru strateški planirane regresije.

Poljska se nalazi u fazi ograničenog napretka, dok Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litvanija, Holandija, Rumunija i Španija spadaju u "stagnatore", gde se stanje ni poboljšava ni pogoršava.

Liberties upozorava da su mehanizmi EU za rešavanje problema vladavine prava uglavnom neefikasni.

Većina preporuka Evropske komisije ostaje neprovedena, a ponavljanje istih mera bez ozbiljnog praćenja ne može zaustaviti trend nazadovanja. Posebno je ugrožena demokratija u delu "ontrole i ravnoteže", što uključuje rad nezavisnih nevladinih organizacija i civilnog društva.

Rastu i napadi na novinare, a sve više se kriminalizuju protesti i političko neslaganje. Primeri uključuju zabrane Parade ponosa u Mađarskoj i restriktivne sigurnosne uredbe u Italiji koje ograničavaju javne proteste.

Napredak u borbi protiv korupcije je spor, dok su napadi na medije zabeleženi u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Holandiji i Slovačkoj.

U poređenju sa zemljama regiona, Hrvatska se sada svrstava u grupu sa Mađarskom i Slovačkom, dok Slovenija, Češka i Estonija beleže stabilnija kretanja u pravcu očuvanja demokratskih standarda.

Na nivou EU, ovakav trend upozorava na rastući izazov očuvanja vladavine prava u zemljama koje su članice već decenijama.

(M.A./EUpravo zato/index.hr)