Evropska unija pokreće veliki projekat izgradnje do sedam ogromnih centara za veštačku inteligenciju, sa ciljem da razvije sopstvenu tehnološku infrastrukturu i smanji zaostatak za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.
Evropska komisija raspisala je konkurs za finansiranje takozvanih AI gigafabrika, velikih računarskih centara opremljenih najnaprednijim čipovima za razvoj i obuku savremenih modela veštačke inteligencije.
Cilj projekta je stvaranje evropske infrastrukture koja će omogućiti razvoj moćnih AI sistema, uključujući velike jezičke modele sposobne da obrađuju ogromne količine podataka.
Ova inicijativa deo je šire strategije EU za postizanje tehnološke nezavisnosti i smanjenje oslanjanja na strane dobavljače čipova i usluga u oblaku.
Globalna trka za AI infrastrukturu
Razvoj sve naprednijih modela veštačke inteligencije postao je pitanje od velikog ekonomskog i strateškog značaja. SAD i Kina već ulažu milijarde dolara u izgradnju velikih računarskih centara, dok Evropa pokušava da nadoknadi zaostatak.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan za izgradnju AI gigafabrika u februaru 2025. godine na samitu o veštačkoj inteligenciji u Parizu, poredeći ovu inicijativu sa uspehom evropske naučne organizacije CERN.
Interesovanje za projekat bilo je mnogo veće od očekivanog, čak 76 potencijalnih kandidata iskazalo je želju da učestvuje. Zbog toga je Evropska komisija prvobitni plan o četiri ili pet centara proširila na sedam postrojenja kako bi obezbedila bolju geografsku pokrivenost.
Milijarde evra za evropsku AI infrastrukturu
Projekat će se sprovoditi u dve faze tokom narednih šest i po godina.
Iako se ranije govorilo o ukupnoj investiciji od oko 20 milijardi evra javnog novca, sada je plan da najveći deo finansiranja dođe iz privatnog sektora.
Prema trenutnim planovima, oko dve trećine ulaganja trebalo bi da obezbede privatni partneri, dok bi javni sektor finansirao preostali deo.
Od javnih sredstava, polovinu bi obezbedila Evropska unija, a drugu polovinu države članice koje učestvuju u projektu.
To znači da bi Brisel trebalo da izdvoji oko pet milijardi evra, isto toliko vlade država članica, dok bi privatne kompanije obezbedile oko 20 milijardi evra.
Međutim, problem predstavlja činjenica da Evropska komisija u sadašnjem budžetu ima na raspolaganju svega oko milijardu evra. Ostatak novca zavisiće od budućeg višegodišnjeg budžeta EU, o kojem države članice još pregovaraju.
"Ne možemo unapred donositi odluke o sledećem budžetskom periodu. Ovo je najbolja procena sredstava koja bismo mogli da imamo na raspolaganju za drugu fazu projekta", rekao je visoki zvaničnik Evropske komisije.
Ko će imati koristi od AI gigafabrika?
U zamenu za javna ulaganja, EU i države članice dobiće pristup računarskoj snazi u skladu sa svojim finansijskim doprinosom.
Ove resurse moći će da koriste javne institucije, univerziteti, istraživački centri i AI laboratorije.
Privatni partneri biće odgovorni za svakodnevno upravljanje i troškove rada postrojenja.
Zvaničnici EU naglašavaju da projekti moraju biti komercijalno održivi, jer je računarska snaga potrebna za razvoj AI tehnologija izuzetno skupa i ograničena.
Ipak, projekat je već naišao na kritike zbog kašnjenja, jer bi spora realizacija mogla dodatno usporiti Evropu u odnosu na SAD i Kinu.
Pojedini stručnjaci upozoravaju i da bi najveću korist mogle da imaju bogatije članice EU, koje već imaju razvijeniju tehnološku infrastrukturu.
Za sada su interesovanje za izgradnju AI gigafabrika pokazale:
- Nemačka
- Italija
- Francuska
- Poljska
- Češka
- Danska
- Finska
- Grčka
- Portugal
- Španija
Projekti mogu biti samostalni ili zajednički, a Francuska je već najavila da planira sopstveni projekat.
Evropa i dalje zavisi od stranih čipova
Jedan od najvećih izazova jeste činjenica da će EU, čak i nakon izgradnje sopstvene AI infrastrukture, i dalje zavisiti od stranih proizvođača specijalizovanih čipova.
Evropska komisija je zbog toga potpisala sporazume o saradnji sa tri velika proizvođača - kompanijama Nvidia, AMD i Qualcomm.
Uslovi konkursa uključivaće i mere kojima bi se sprečilo preveliko oslanjanje na jednog dobavljača.
"Svesni smo da želimo da izgradimo evropske kapacitete, ali moramo priznati i da želimo odmah da razvijamo veštačku inteligenciju. Zato moramo pronaći pravi balans", rekao je jedan visoki zvaničnik EU.
Prvi centri trebalo bi da budu završeni 2028. godine
Izgradnja izabranih AI gigafabrika trebalo bi da počne početkom 2027. godine, dok se početak rada očekuje do sredine 2028.
EU ovim projektom želi da stvori sopstvenu AI infrastrukturu i smanji tehnološki jaz u odnosu na najveće svetske sile u oblasti veštačke inteligencije.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)