Predstavljanje Akcionog plana protiv sajber nasilja predstavlja važan i preko potreban korak Evropske komisije, ali je sada još važnije kako će se mere sprovesti u praksi, smatra Sunčana Glavak, poslanica u Evropskom parlamentu.

Ona je u intervjuu za EUpravo zato govorila o dometima i nedostacima samog plana, potrebi za jasnijim operativnim mehanizmima i snažnijom odgovornošću digitalnih platformi, kao i o uvođenju zajedničke evropske definicije sajber nasilja, za koju se godinama zalagala.

Koje su prednosti Akcionog plana protiv sajber nasilja i da li postoji nešto što mislite da bi trebalo "doraditi"?

"Plan je dobar temelj. Pozdravljam njegovo donošenje, kao i uvođenje zajedničke evropske definicije 'sajber bulinga'. Za to sam se godinama zalagala, jer bez jasnih pojmova nema ni kvalitetne zaštite dece ni efektnih politika. Smatram da plan predstavlja dobar temelj za suočavanje sa sve većim problemom nasilja na internetu, naročito kroz naglasak na prevenciji, digitalnoj pismenosti i boljoj podršci žrtvama.

Ipak, ključno će biti kako će se mere provesti u praksi. Potrebni su jasniji operativni mehanizmi, snažnija odgovornost platformi, pouzdani alati za proveru godina koji štite privatnost dece. 

Šta se još konkretno može napraviti u borbi protiv sajber nasilja?

"Borba protiv sajber nasilja mora biti sveobuhvatna i delovati na više nivoa. Pre svega, ključno je dosedno provoditi postojeće evropsko zakonodavstvo i osigurati veću odgovornost digitalnih platformi za sigurnost dece na internetu. Akt o digitalnim uslugama (DSA) već postavlja obvezu visoke nivoe zaštite maloletnika, uključujući delotvorne mehanizme prijave i uklanjanja štetnog sadržaja, ali njegova primena mora biti brza i stvarna u praksi. Uz to, buduće inicijative EU trebale bi dodatno ojačati zaštitu maloletnika i ukloniti uočene nedostatke."

Šta će biti pokazatelj uspeha Akcionog plana?

Stvarni uspeh Akcionog plana će se meriti konkretnim rezultatima i razmerama stvarne zaštite dece u digitalnom prostoru. Važno je i da se to radi uz zajedničke evropske standarde i alate, kako bi zaštita bila jednaka za svu decu u EU, a ne različita od države do države.

Koliko je tu bitna prevencija?

"Jednako je važna kao i sve što sam pomenula. To znači snažnije ulaganje u digitalnu i medijsku pismenost, edukaciju nastavnika, roditelja i dece, razvoj empatije i odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru. Takve mere prepoznate su kao temeljne jer je prevencija najdelotvorniji način smanjenja nasilja prije nego do njega uopšte dođe. 

Ključni korak jeste i osiguranje jednostavnih, sigurnih i poverljivih kanala prijave, kao i sastav sveobuhvatne podrške žrtvama, od psihološke do pravne pomoći."

Šta bi ona konkretno napravila?

"Potrebna je delotvorna provera godina, ali i jasnije kazneno-pravno prepoznavanje i kriminalizacija najtežih oblika internet nasilja, jer zaštita dece ne može ostati samo na preporukama. Takođe je nužno osigurati stvarnu odgovornost digitalnih platformi kroz dosledno sprovođenje postojećih pravila zaštite maloletnika i delotvornije mehanizme prijave i uklanjanja štetnog sadržaja. Uz to, jednako je važna snažna prevencija koju sam već pomenula."

Kakve nove izazove je donela veštačka inteligencija i može li pomoći u borbi protiv nasilja na internetu?

"Živimo u digitalnom dobu u kojem tehnologija brzo menja način na koji komuniciramo, učimo i stvaramo odnose. Veštačka inteligencija postala je do svakodnevice, donoseći nove perspektive, ali i nove izazove, posebno kada je reč o sigurnosti dece i mladih na internetu. S jedne strane, generativni AI omogućava lakše stvaranje uvredljivih, manipulativnih ili lažnih sadržaja, uključujući 'dipfejk' (deepfake) i izmišljene poruke koje mogu ozbiljno narušiti nečiji ugled i mentalno zdravlje. Takvi alati mogu produbiti nasilje i proširiti izvan fizičkog prostora, čineći ga teže uočljivim i kontroliranim.

S druge strane, AI ima ogroman potencijal da postane deo rešenja. Može pomoći u ranijem prepoznavanju nasilnog ponašanja, automatskom uklanjanju štetnog sadržaja, označavanju manipulativnih materijala i pružanju podrške žrtvama. Pravilno korišćena veštačka inteligencija može doprineti razvoju sigurnijih digitalnih platformi, jačanju regulative i stvaranju politika koje štite prava korisnika, posebno dece. Ključno je da razvoj veštačke inteligencije bude praćen jasnim pravilima, transparentnošću i odgovornošću tehnoloških kompanija i institucija, da ne postane novo oruđe nasilja, već alat koji pomaže izgraditi sigurniji, pravedniji i zdraviji digitalni prostor za sve, a posebno za mlade generacije."

(EUpravo zato.rs)