Deca se danas sve češće suočavaju sa grumingom, ucenjivanjem intimnim fotografijama i zloupotrebom deepfake tehnologije, dok roditelji i škole teško prate izuzetno brz razvoj digitalnih rizika.
Stručnjaci upozoravaju da je osnova svake zaštite poverenje, edukacija i pravovremena reakcija.
Seksualno zlostavljanje dece u digitalnom prostoru postaje jedan od najtežih i najopasnijih savremenih oblika nasilja.
Igor Jurić ističe da se pod tim pojmom podrazumeva svaki vid komunikacije odrasle osobe ili starijeg maloletnika koja ima seksualnu nameru prema detetu. Najčešći oblik je gruming - postepeno sticanje poverenja i manipulacija koja vodi ka zlostavljanju.
"Trenutno je najrasprostranjeniji problem sextortion - ucenjivanje intimnim fotografijama. A zloupotreba deepfake tehnologije tek uzima maha", upozorava Jurić i dodaje da Srbija prati globalni trend rasta ovih pojava.
Eksperti navode da su deca izložena riziku na svim platformama koje koriste - Instagramu, Tik-toku, Snepčetu, ali i u okviru onlajn igrica.
"Na Robloksu je više od 100 miliona korisnika. Predatori se često predstavljaju kao vršnjaci, a situacije poput 'sex in', 'sex ocean' i gruminga itekako su prisutne, iako se radi o naizgled bezazlenom, šarenom svetu", kaže za RTS Katarina Jonev Ćiraković.
Poverenje kao temelj bezbednosti
Jurić naglašava da zabrane nisu rešenje, već razgovor i aktivno učešće roditelja u digitalnom životu deteta.
"Roditelj mora da zna koje aplikacije dete koristi. Ne mora sve da poznaje do detalja, ali o osnovama mora biti informisan. Treba biti prisutan u virtuelnom svetu deteta i graditi poverenje i to je proces koji traje", ističe on.
Ako poverenja nema, deca često kriju probleme.
"Ako misle da će biti osuđeni jer 'provode mnogo vremena na telefonu', ćutaće i kad su žrtve", upozorava Jurić.
Jonev Ćiraković dodaje da je pitanje roditeljskog nadzora osetljivo, ali je "bezbednost deteta iznad svega".
Ističe i da roditelji u Srbiji nedovoljno ulažu u sopstvenu edukaciju.
"Molim roditelje - učite, pitajte, razgovarajte. Za mlađu decu preporučujem roditeljsku kontrolu", navodi ona.
Najčešće žrtve - deca kojoj nedostaje pažnja
Prema iskustvu stručnjaka, najviše su izložena deca iz zanemarenih sredina, deca iz razvedenih ili hraniteljskih porodica i deca koja žive u ustanovama.
"Ta deca traže pažnju i ljubav, a predatori to vrlo lako zloupotrebe", objašnjava Jurić.
Profil predatora, naglašava, gotovo je nemoguće pouzdano definisati.
"To mogu biti ljudi najrazličitijih zanimanja i statusnih grupa. Zato moramo učiti da prepoznamo rizičnu komunikaciju, a ne da tragamo za 'tipičnim' profilima."
Veštačka inteligencija - novi izazov
Upotreba veštačke inteligencije i deepfake materijala postaje sve ozbiljniji izvor zloupotreba.
"Rešavanje počinje od pravovremene prijave - prepoznati, reagovati, prijaviti. Samo tako država može da deluje", ističe Jurić.
Jonev Ćiraković upozorava da se deepfake već pojavljuje u školama.
"Od jedne fotografije i tri sekunde nečijeg glasa može da se napravi sadržaj koji detetu može uništiti život. Zato je uloga nastavnika i vršnjačke podrške izuzetno važna."
Na kraju naglašava da je podizanje svesti ključno.
"Hvala medijima što govore o ovome. U svakom domu mora postojati razgovor pun ljubavi i pažnje. Sve što se dešava u fizičkom svetu može preći u digitalni i obrnuto", zaključuje ona.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)