Da li su obojena keramika i papirne čaše bezbedne za zdravlje: Iz čega vi pijete omiljene napitke?

Neka keramička posuđa i papirne čaše koje se koriste za tople napitke mogu ispuštati štetne materije poput olova, kadmijuma, mikroplastike i PFAS hemikalija. Stručnjaci upozoravaju da su bela keramika i posuđe od nerđajućeg čelika među najbezbednijim izborima za svakodnevnu upotrebu.
Kafa iz papirne čaše Foto: Shutterstock/Csigi

Nedavno istraživanje upozorilo je na potencijalne zdravstvene rizike koje nose pojedine šolje i čaše u svakodnevnoj upotrebi.

U studiji pod nazivom "Gutljaj koji teže pada" utvrđeno je da pet od ukupno 30 testiranih keramičkih proizvoda koji se prodaju u Srbiji nije bezbedno, jer sadrži nedozvoljene količine olova i kadmijuma.

Posebnu pažnju izazvale su takozvane "papirne" čaše. Istraživanja sprovedena pre nekoliko godina pokazala su da one već nakon 15 minuta kontakta sa toplim napitkom mogu da ispuste desetine hiljada čestica mikroplastike, ali i tragove teških metala.

Govoreći za RTS, master fizičke hemije Ana Pešić iz Centra za ispitivanje namirnica istakla je da je za konzumaciju toplih napitaka najsigurnija obična bela keramička šolja.

"Papirne čaše nisu zdrave. Da su zaista od papira, ne bi mogle da zadrže tečnost. One su sa unutrašnje strane obložene PFAS jedinjenjima, takozvanim večnim hemikalijama, koje su izuzetno štetne. Pod uticajem toplote te supstance prelaze u napitak i tako dospevaju u organizam", objašnjava Pešićeva.

Ni obojene keramičke šolje, kao ni one sa raznim dekoracijama, ne smatraju se bezbednim izborom, jer boje i premazi često sadrže hemikalije koje mogu biti štetne po zdravlje.

Problematično može biti i posuđe poput šerpi i tiganja, budući da se koristi na visokim temperaturama. Zbog toga je, kako navodi Pešićeva, presudno od kog su materijala napravljeni.

"Uvek bih dala prednost nerđajućem čeliku i livenom gvožđu, a tu spadaju i staklo i kvalitetna keramika. To su dugotrajni, otporni i bezbedni materijali za pripremu hrane", naglašava ona.

Teflon, iako praktičan, zapravo predstavlja vrstu plastike sa PFAS premazom koji mu daje nelepljiva svojstva. Problem nastaje kada se takvo posuđe ošteti ili izloži visokim temperaturama, jer tada dolazi do otpuštanja sitnih čestica koje završavaju u hrani.

"Te čestice se vremenom nagomilavaju u organizmu. Deluju kao endokrini ometači, mogu biti kancerogene i negativno utiču na srce, bubrege i jetru", upozorava Pešićeva.

Sama plastika, kako ističe, nije nužno loša, ali dodatni premazi koji se koriste da bi bila funkcionalnija predstavljaju najveći problem.

"Kod plastičnih proizvoda najvažnije je da se ne zagrevaju i da se ne oštećuju ili grebu", dodaje ona.

Centar za ispitivanje namirnica redovno kontroliše predmete opšte upotrebe, a proizvođači sami dostavljaju proizvode na analizu. Većina testiranih proizvoda je bezbedna, dok se oni koji ne ispunjavaju standarde, nakon laboratorijskih ispitivanja, povlače sa tržišta odlukom nadležnih institucija.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)