Rekordna proizvodnja solarne energije, uz podršku sistema za skladištenje, igrala je ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti evropskih elektroenergetskih mreža tokom nedavnog toplotnog talasa, ocenjuje nezavisni institut Ember.
Ipak, kapaciteti za skladištenje struje i dalje nisu na zadovoljavajućem nivou, što se naročito pokazalo u večernjim satima kada sunce zađe, a potražnja za energijom ostane visoka.
Zbog visokih temperatura, koje su krajem juna u pojedinim delovima Evrope prelazile 40 stepeni, naglo je porasla potrošnja električne energije, pre svega zbog rashladnih sistema. U isto vreme, veliki broj nuklearnih i termoelektrana bio je primoran da smanji proizvodnju, jer su reke bile previše tople za efikasno hlađenje.
Uprkos velikim izazovima, mreže su izdržale pritisak, uz rekordnu proizvodnju u fotonaponskim sistemima - čak 45 teravat-sati u junu širom Evropske unije, što je 22 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Dok su tradicionalni izvori gubili kapacitet, vlasnici baterijskih skladišta i reverzibilnih hidroelektrana beležili su vanredne profite, zahvaljujući dnevnim oscilacijama cena električne energije.
U Španiji su cene porasle za 15%, u Poljskoj za 106%, u Francuskoj za 108%, dok je u Nemačkoj zabeležen skok od čak 175%.
Na primer, 1. jula je u Poljskoj dnevni raspon cena dostigao skoro 500 evra po megavat-satu - od negativnih 21 evro do vrhunca od 471 evro. U Nemačkoj se cena kretala između -0,16 i 404,91 evro po megavat-satu.
Uređaji za skladištenje se pune kada su cene niske, a struju isporučuju u mrežu u periodima najviše potrošnje, čime se smanjuje oslanjanje na skupa fosilna goriva i podržava balansiranje sistema.
Interkonektori, koji povezuju elektroenergetske sisteme različitih zemalja, dodatno su pomogli da se višak energije iz jedne prenese tamo gde je najpotrebnija, smanjujući tako udare najviših cena.
U Nemačkoj je solarna proizvodnja u jeku toplotnog talasa dostizala i do 50 gigavata, čineći između 33 i 39% ukupne proizvodnje. Baterijski sistemi (BESS) u toj zemlji imaju ukupno 14 GW kapaciteta, dok reverzibilne hidroelektrane doprinose sa dodatnih 10 GW.
Ipak, uprkos ovim resursima, večernji skokovi cena postaju sve izraženiji i sve više pogađaju krajnje potrošače, naročito one koji klima uređaje uključuju nakon zalaska sunca.
"Toplotni talasi neće nestati, naprotiv, biće sve učestaliji i intenzivniji. Zbog toga baterijsko skladištenje, fleksibilnost u potrošnji, interkonekcije i dinamične tarife moraju postati stubovi energetske politike", poručio je Pavel Čižak iz instituta Ember.
Pored svega, zabeleženi su i pojedinačni incidenti, poput nestanka struje u Italiji zbog pregrevanja kablova ili prekida napajanja u Češkoj usled pada dalekovoda.
Iako ovi slučajevi nisu imali veći sistemski značaj, dodatno ukazuju na ranjivost mreža u ekstremnim uslovima.
Zaključak je jasan: solarna energija je već sada od presudnog značaja za stabilnost sistema, ali bez dodatnog ulaganja u skladišne kapacitete i fleksibilnu potrošnju, Evropa neće biti spremna za sve žešće klimatske udare.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)