Evropska komisija usvojila je predlog za drastično smanjenje zahteva za izveštavanje o održivosti u Evropskoj uniji. Ovaj paket pojednostavljenja uključuje direktivu koja odlaže zahteve za izveštavanje do 2028. godine kako bi zakonodavna tela imala vremena da iznude sveobuhvatne promene. Jedno od tih tela, Savet EU, 26. marta zvanično je doneo odluku i odobrio odlaganje.
Sada su svi pogledi usmereni na Parlament, koji će razmatrati predlog i moguće amandmane pre glasanja početkom aprila.
Kao deo Evropskog zelenog dogovora, EU je sprovela niz propisa usmerenih na klimatske aktivnosti preduzeća. Počevši od 2020. godine, kada je usvojen klasifikacioni sistem za preduzeća i investitore (Taxonomy for Sustainable Activities), kako bi znali koje aktivnosti se smatraju zelenim ili prijateljskim prema klimi.
U 2023. godini usvojena je Direktiva o izveštavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) koja je stvorila obavezu za preduzeća da izveštavaju o emisijama gasova sa efektom staklene bašte i drugim ekološkim, društvenim i upravljačkim akcijama. U 2024. godini usvojena je Direktiva u vezi sa korporativnom održivošću (CSDDD), koja je dodala dodatne obaveze za izveštavanje, kao i pravnu odgovornost za kompanije u vezi sa njihovim lancem vrednosti, prenosi Forbes.
Dok su ove mere pohvalili klimatski i ekološki aktivisti, kako su obaveze iz direktiva postajale jasnije, poslovna zajednica je počela da se zalaže za reforme. Tokom izbora za Evropski parlament 2024. godine, opterećenje preduzeća postalo je glavna tema, a Evropski zeleni dogovor je preuzeo najveći deo krivice za opadanje ekonomije EU. Izbori su doveli do pomeranja udesno, a stranke koje su se zalagala za zaštitu životne sredine su izgubile mesta.
Proces reforme je počeo gotovo odmah. U novembru 2024. godine, Ursula von der Lajen, predsednica Evropske komisije, najavila je svoju nameru da revidira ove tri odluke tj. direktive, kako bi smanjila opterećenje za preduzeća. Taj zakon je predložen 26. februara.
Set paketa pojednostavljenja uključivao je dve direktive. Prva direktiva odlaže primenu CSRD i CSDDD do 2028. godine, za fiskalnu godinu 2027. Druga direktiva značajno smanjuje broj preduzeća koja moraju da podnose izveštaje o održivosti prema CSRD, ograničavajući obavezu na velika preduzeća sa više od 1.000 zaposlenih i godišnjim neto prihodima od preko 450 miliona evra. Takođe, smanjuje se mehanizam sprovođenja CSDDD, ograničavajući novčane kazne i restrikcijama u vezi sa tim ko može pokrenuti građanske tužbe.
Nakon što je Komisija usvojila predlog, on je upućen Evropskom parlamentu i Savetu Evropske unije. Oba tela imaju različite unutrašnje procese za pregovaranje o stavu. U Savetu, odobrenje zavisi od Komiteta stalnih predstavnika vlada država članica Evropske unije i oni su 26. marta glasali za odobravanje odlaganja.
U Parlamentu, proces je transparentniji i prati tradicionalni zakonodavni proces. U cilju ubrzavanja glasanja, pokrenut je hitni postupak koji daje prioritet ovom pitanju. U nacrtu dnevnog reda za 1. april za Komitet za pravna pitanja, poznat kao JURI, navodi se "glasanje o zahtevu za hitni postupak" prema Pravilu 170.
Pravilo kaže: "Zahtev za hitnu odluku o predlogu podnetom Parlamentu prema Pravilu 48(1) kao rezultat nepredviđenih događaja može podneti predsednik Parlamenta... Takvi zahtevi moraju biti podneti u pisanju i potkrepljeni razlozima". Ako bude odobreno, predmet će imati prioritet. Neki procenjuju da bi direktiva mogla biti usvojena već 3. aprila, dajući članovima parlamenta vreme do 2. aprila da predlože amandmane.
Kada bude usvojena, izveštavanje o održivosti u Evropskoj uniji biće obustavljeno do 2028. godine, za fiskalnu godinu 2027. Fokus će tada biti preusmeren na drugu direktivu i eventualne promene u CSRD i CSDDD.
(EUpravo zato.rs)