Dražen Jakšić je na energetskoj konferenciji koju je ogranizovao Jutarnji list naveo da od članica Evropske unije samo Austrija, Švedska, Danska i Portugal imaju veći udeo zelene energije u potrošnji struje od Hrvatske.
Analiza Energetskog instituta "Hrvoje Požar", pokazala je da je prosek EU 45,3 odsto, a u Hrvatskoj je 58,8 odsto.
Prema tim podacima, od Hrvatske su "lošije po rezultatima" Nemačka, Holandija, Španija, a "gore" od EU proseka su Italija, Francuska i Mađarska.
Hrvatska ima dobar rezultat i kada je reč o udelu obnobljive energije u neposrednoj potrošnji električne energije, kaže stručnjak, a to se odnosi pre svega, kako navodi u potrošnji u saobraćaju, industriji, domaćinstvima, poljoprivredi i građevinarstvu.
Po udelu zelene energije u saobraćaju Hrvatska poslednja u EU
Udeo Hrvatske od 28,1 odsto doneo joj je deveto mesto, a prosek EU je 24,5 odsto.
Dobro je poziciononirana i u sektoru grejanja i hlađenja, ali loše u povećanju korišćenja zelene energije u transportu.
Prosečan udeo obnovljive energije u sektoru grejanja i hlađenja u EU je 26,2 odsto, a Hrvatska ima 36,2 odsto.
Međutim, udeo potrošnje zelene energije u saobraćaju u Hravtskoj je toliko loš da je na poslednjem mestu na listi zemalja EU.
Ima udeo od 0,9 odsto, prosek EU je 10,8 odsto, a najbolje rezutlate imaju Švedska sa 33 odsto i Finska sa 22 odsto.
Jakšić je podsetio da je Hrvatska zacrtala da do 2030. udeo u potrošnji električne energije bude 78,7 odsto, u neposrednoj potrošnji 42,5 odsto, a u saobraćaju 24,6 odsto.
Promene se očekuju i u strukturi kapaciteta za proizvodnju struje.
Naime, na kraju 2022. ukupan kapacitet bio je 5.295 MW, od čega su hidroelektrane činile 2.203 MW.
Procena EIHP-a je da će do 2030. instalisani kapacitet biti povećan na 8.969 MW, u 2040. na 13.094 MW i u 2050. na 14.732 MW.
Udeo solarnih elektrana trebalo bi da se poveća sa 222 MW u 2022. na 2.382 MW u 2030, a da 2040. nadmaši hidroelektrane sa 3.563 MW i dostigne 4,860 MW, naveo je Jakšić prestavljajući analizu - Zelena energetska tranzicija: Jesmo li (pre)brzi ili (pre)spori?
On je podsetio da je Hrvatska postavila cilj da sa sadašnjih 44,2 odsto domaće proizvodnje primarne energije do 2050. ostvari 75,9 odsto.
Već do 2030. taj udeo bi, kako je dodao, trebalo da se poveća na 57,4 odsto.
Jakšić je upozorio da je za investicije u dostizanje energetski ciljeva potrebno 33,8 milijardi evra, a na raspolaganju je 10,8 milijardi evra.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)