Nuklearna energija na globalnom nivou pokriva 10 odsto svetske potrošnje struje, dok najnoviji izveštaj "Međunarodne agencija za energetiku" ukazuje da je u svetu aktivno više od 420 nuklearki, te da će ova godina za proizvodnju nuklearne nergije biti rekordna.
U izveštaju stoji da do kraja decenije nuklarne investicije treba duplirati jer potrošnja struje raste.
Naučni saradnik u Institutu "Nikola Tesla" Đorđe Lazarević je u razgovoru za RTS rekao da je Srbiji potrebno je da razvija nuklearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala uvođenje nuklearne energije.
Lazarević je za RTS kazao da će usled rastućih potreba za čistom energijom, nuklearna energija kao provereno čisti izvor energije biti sve više razmatrana i uvođena u zemljama gde je to moguće.
Lazarević pojašnjava da u prilog tome govori činjenica da se sve više koriste električni automobili, veštačka inteligencija, data centri, odnosno da je potražnja za energijom sve veća i veća, a u narednoj deceniji biće veća nego ikad pre, tako da će nuklearna energija imati šansu da poveća procenat učešća u dobijanju električne energije", objašnjava Lazarević.
Ulaganja u nove rekatore i izazovi Srbije
Ulaganje u izgradnju novih reaktora je u ekspanziji, dok više od 40 zemalja planira da proširi nuklearne kapacitete.
Trenutno se grade 63 nova reaktora, najviše u Kini, Americi, ali i u Evropi.
Lazarević kaže da, kada su u pitanju velike elektrane nove generacije, na Zapadu su često probijani rokovi za njihovu izgradnju, ali i projektovana cena izgradnje - to je ključni izazov da se u budućnosti problem prevaziđe.
Kada su u pitanju mali modularni reaktori, Lazarević kaže da je izazov da se konačno sa koncepta projekata pređe na izgradnju malih modularnih reaktora, koji će biti primamljiviji jer su manja početna ulaganja, i svešće se na privatne investitiore.
Prema njegovim rečima, velike tradicionalne elektrane su naša realnost, one se grade i uvode u pogon.
Male modularne elektrane
Svet se sve više okreće malim modularnim elektranama, zato što su manja kapitalna ulaganja, priča Lazarević.
"Kada se projektuje njihova cena po jedinici proizvedne energije, ona nije konkurentna sa onom koja bi se dobila velikom elektranom, pogotovu za prve elektrane koje bi se gradile. Tek kada krenu u masovnu proizvodnju, moći će da budu konkurentne velikim, ali teško će dostići nivo konkurentnosti. Međutim, njihova mogućnost lakšeg uparivanja sa obnovljivim izvorima energije je jedan od razloga što mogu postići na drugi način konkurentnost sa velikim tradicionalnim nuklearnim elektranama", pojasnio je on.
Partnerstva za nove nuklearne investicije
Uspostavljanje veza između država koje imaju svoje nuklearne tehnologije i onih koje bi da prošire svoje programe ili da uvedu nuklearne elektrane se radi na globalnom nivou.
I to je pozitivno, pogotovo kada su u pitanju novi projekti gde zemlja može da se priključi u fazi razvoja i da stekne znanja koja bi sutra mogla da primeni prilikom implementacije reaktora, smatra stručnjak.
On kaže da partnerstva postoje na zapadu - to su partnerstva sa SAD, imaju ih i Rumunija, Poljska, Češka, Slovačka, Bugarska, zatim sa jednom od kanadskih firmi.
Mađari grade tradicionalne nove blokove elektrane sa Rusima, a postigli su sporazum o strateškoj saradnji sa Velikom Britanijom.
Razvoj nuklearne nauke u Srbiji
Lazarević napominje da je našoj zemlji potrebno da razvija nukelearnu nauku da bi u budućnosti razmatrala samo uvođenje nuklearne energije.
"S obzirom na sve veće potreba za energijom, a sa smanjenim rezervama uglja u zemlji, sigurno da nuklearna energija, odnosno elektrana može da bude jedna od opcija za zadovoljavanje nacionalnih potreba za električnom energijom, kao i toplotnom energijom", zaključio je Lazarević.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)