Dok rat na Bliskom istoku podiže cene nafte, biogoriva se sve češće pominju kao moguće rešenje za opadajuće zalihe fosilnih goriva u Evropi. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ta ideja ima ozbiljna ograničenja pa čak i posledice po životnu sredinu i proizvodnju hrane.
Evropski komesar Dan Jorgensen pozvao je države da hitno predlože mere za smanjenje potrošnje nafte i gasa, posebno u saobraćaju.
Povod je globalni manjak od oko 11 miliona barela nafte dnevno, izazvan pre svega zatvaranjem Hormuški tjesnac jednog od ključnih svetskih "uskih grla" za transport energenata.
Oko petine svetske nafte prolazi kroz ovaj prolaz, a čak 20 odsto dizela koji koriste Evropska unija i Velika Britanija dolazi iz zemalja Persijskog zaliva.
Zbog toga Brisel sve ozbiljnije razmatra alternativna rešenja, među njima i biogoriva.
Šta su zapravo biogoriva?
Biogoriva su goriva dobijena iz biljnih materijala (biomase), a dele se na tri osnovne vrste:
- Prva generacija - iz prehrambenih kultura poput kukuruza i šećerne trske
- Druga generacija - iz biljnih ostataka i poljoprivrednog otpada
- Treća generacija - iz algi
Iako sagorevanje biogoriva emituje CO₂, zagovornici tvrde da biljke tokom rasta apsorbuju isti taj ugljen-dioksid, pa se sistem smatra "neutralnim".
Na primer, biodizel može direktno da se koristi u vozilima, dok bioetanol (dobijen fermentacijom šećera i žitarica) zahteva prilagođavanje motora.
Mogu li zameniti fosilna goriva?
Istraživanje nemačkog Karlsruher Institut für Technologie pokazuje da Evropa dugoročno ima dovoljno obnovljivih resursa da smanji zavisnost od fosilnih goriva u transportu.
Prema profesoru Thomas Hirth, ključ leži u boljem korišćenju otpada i ostataka, poput slame, drvne mase i organskog otpada.
Studija, naručena od strane BMW AG, ističe da bi takvi izvori mogli obezbediti značajne količine goriva bez ugrožavanja proizvodnje hrane.
Električna vozila kao konkurencija
Ipak, deo stručnjaka smatra da su biogoriva samo privremeno ili ograničeno rešenje.
Lucien Mathiew iz organizacije Transport & Environment tvrdi da su električna vozila praktičniji put:
"Imamo čistu i efikasnu tehnologiju koja je već dovoljno pristupačna za masovno tržište", kaže on, ističući potrebu za razvojem baterijske industrije i konkurencijom sa Kinom.
Zašto su biogoriva kontroverzna?
Iako se često predstavljaju kao "čarobno rešenje", biogoriva imaju niz nedostataka:
- koriste se prehrambene kulture poput kukuruza i soje
- mogu povećati cene hrane i produbiti nestašice
- zauzimaju ogromne površine obradivog zemljišta
Prema studiji iz 2023, Evropa koristi površinu veličine Irska za proizvodnju biogoriva, zemljište koje bi moglo hraniti čak 120 miliona ljudi.
Takođe, korišćenje samo 2,5% te površine za solarne panele moglo bi proizvesti istu količinu energije.
Zbog toga neki stručnjaci biogoriva nazivaju čak i "propalim eksperimentom".
Ekološke dileme
Dodatni problem je što uzgoj biljaka za gorivo često vodi ka krčenju šuma, uključujući i područja poput Amazonska prašuma.
To dovodi u pitanje njihovu "uglјeničnu neutralnost", jer proizvodnja, obrada i transport zahtevaju veliku količinu energije, koja često dolazi upravo iz fosilnih goriva.
Iako biogoriva mogu biti deo rešenja u trenutnoj energetskoj krizi, sve je više dokaza da nisu dugoročno održiva alternativa.
Evropa se tako nalazi pred izborom: ulagati u prelazna rešenja ili ubrzati potpunu tranziciju ka čistim izvorima energije poput vetra, sunca i električnih vozila.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)