Novi Zakon o kontroli industrijskih emisija u Severnoj Makedoniji otvara mogućnost da ključne informacije o radu velikih industrijskih postrojenja budu nedostupne javnosti, ukoliko kompanije zatraže da se proglase "poslovnom tajnom".
Prema novim odredbama, upravo Ministarstvo za zaštitu životne sredine ima ovlašćenje da odluči koje će informacije biti sakrivene, pri čemu javnost neće imati pravo žalbe. Pravni stručnjaci upozoravaju da takvo rešenje može ozbiljno ograničiti javni nadzor i omogućiti industriji da prikrije podatke o hemikalijama, sirovinama i materijalima koje koristi u procesu sagorevanja.
Prema Zakonu, detalji o dizajnu fabrike, kao i o sirovinama i hemikalijama koje koristi, mogu biti proglašeni "poslovnom tajnom" ako kompanija to navede u zahtevu za ekološku dozvolu. Nakon toga, Ministarstvo za zaštitu životne sredine odlučuje da li te informacije ostaju nedostupne javnosti ili ne.
"Ovakvo zakonsko rešenje je problematično", ocenjuju pravni eksperti iz Udruženja mladih pravnika Makedonije, dok je zajednička inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila osporavanje zakona pred Ustavnim sudom. Prema njihovom mišljenju, uvođenje instituta "poslovne tajne" može dovesti do prikrivanja podataka, što znači da građani neće imati pravo da znaju, na primer, da li neka fabrika spaljuje otpad, gume ili druge toksične materije, prenosi Radio slobodna Evropa.
Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dve godine, usvojen je s ciljem usklađivanja sa standardima Evropske unije o zaštiti životne sredine. Član 24 predviđa da informacije koje dostavljaju industrijski operateri mogu biti proglašene "informacijama s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo. Podaci se objavljuju samo ako ne sadrže poslovnu tajnu, što znači da Ministarstvo može zadržati određene informacije nedostupne javnosti.
Udruženje mladih pravnika upozorava da u praksi to može biti problematično, posebno ako Ministarstvo ne primeni strogo restriktivan pristup prilikom odlučivanja o ovakvim zahtevima investitora.
"Zakon ne predviđa obavezu Ministarstva da odluku o proglašenju poslovne tajne javno objavi, niti pravo javnosti da je ospori pred sudom", kaže Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika.
Iako Zakon uvodi evropske standarde za najbolje dostupne tehnike (BAT) i javni registar industrijskih postrojenja i emisija, te najavljuje strožije inspekcijske kontrole i veće kazne, pravnici upozoravaju da ograničavanje javnog uvida može umanjiti mogućnost stručne i zainteresovane javnosti da pravovremeno reaguje i podnese primedbe na zahteve za ekološke dozvole.
Takva praksa, kako ističu, može dovesti i do konflikta sa Arhuskom konvencijom, koja nalaže da isključivanje informacija bude retko i strogo opravdano. Ako Ministarstvo postupa suprotno međunarodnim standardima, teret zaštite javnog interesa pada na upravno sudstvo.
Pravni eksperti dodaju da javnost i dalje ima pravo na potpune informacije u fazi procene uticaja na životnu sredinu, pre nego što industrija zatraži ekološku dozvolu. U ovoj fazi svi aspekti projekta se analiziraju, a građani mogu podneti primedbe, što garantuje transparentnost pre aktiviranja mehanizama iz Zakona o industrijskim emisijama.
U međuvremenu, Evropska agencija za zaštitu životne sredine u izveštaju za 2025. godinu upozorava da Severna Makedonija beleži ekstremno zagađen vazduh, energetsko siromaštvo, neefikasno upravljanje otpadom i spor napredak u energetskoj tranziciji. Procene pokazuju da oko 3.800 života godišnje gubi zbog izloženosti zagađenom vazduhu, što čini 17,7 posto ukupne smrtnosti stanovništva, svrstavajući zemlju među najzagađenije u Evropi.
(EUpravo zato.rs)
- Novi Zakon o kontroli industrijskih emisija omogućava da informacije velikih industrijskih postrojenja budu nedostupne javnosti ako se proglase "poslovnom tajnom".
- Ministarstvo za zaštitu okoliša odlučivat će šta ostaje tajna, bez mogućnosti žalbe.
- Pravni stručnjaci upozoravaju na štetne prakse i ograničavanje javnog nadzora.
Industrija će moći skrivati koje hemikalije, sirovine i materijale sagorijeva, sve pod izgovorom "poslovne tajne", ako država to odobri.
To predviđa novi Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji omogućava velikim industrijskim postrojenjima da od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje (MŽSPP) zatraže da određene informacije postanu nedostupne javnosti, iako upravo ti podaci mogu otkriti ugrožavaju li fabrike zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Prema Zakonu, detalji o dizajnu fabrike ili o sirovinama i hemikalijama koje koristi mogu biti proglašeni "poslovnom tajnom" ako kompanija to navede u zahtjevu za ekološku dozvolu. Nakon toga Ministarstvo za zaštitu okoliša odlučuje hoće li te informacije ostati nedostupne javnosti ili ne.
"Ovakvo zakonsko rješenje je problematično", ocjenjuju pravni eksperti iz Udruženja mladih pravnika Makedonije, dok je zajednička inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila osporavanje zakona pred Ustavnim sudom.
"Zeleni ljudski grad" smatra da bi uvođenje instituta "poslovne tajne" moglo dovesti do prikrivanja informacija, što bi, prema njihovom mišljenju, značilo "da obični građanin neće imati pravo da zna da li Usje, na primjer, spaljuje otpad, gume ili neke druge toksične elemente".
RSE je zatražio odgovor od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje zašto se uvodi "poslovna tajna" za industriju, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor. Inače, Ministarstvo još čeka novog ministra nakon što je dosadašnji, Izet Medžiti, napustio funkciju i nakon lokalnih izbora postao gradonačelnik Čaira.
Evropski standardi uz mogućnost skrivanja informacija
Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dvije godine, izglasan je početkom ovog mjeseca u Sobranju s ciljem da se država uskladi sa standardima Evropske unije o zagađenju.
Član 24 predviđa da informacije koje dostavljaju industrijski operateri mogu biti proglašene "informacijama s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje(MŽSPP).
Prema članu 24, stav 8, podaci se objavljuju samo ako ne sadrže poslovnu tajnu, što znači da Ministarstvo može zadržati određene informacije nedostupne javnosti.
Udruženje mladih pravnika Sjeverne Makedonije ocjenjuje da to u praksi može biti problematično, posebno, kako kažu, ako Ministarstvo ne razvije strogo restriktivan pristup prilikom odlučivanja o takvim zahtjevima investitora.
"Ono što dodatno smatramo problematičnim u zakonskom rješenju jeste da Zakon ne predviđa obavezu Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje da takvu odluku objavi javno, niti izričito predviđa pravo javnosti ili zainteresovane javnosti da je ospori pred sudom", rekao je za RSE Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika.
Ograničava se javna kontrola
Zakonom se prvi put uvode evropski standardi za najbolje dostupne tehnike (BAT) i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, a Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje najavilo je strožije inspekcijske kontrole, veće kazne i jačanje nadzora uz novi kadar i modernu opremu.
Međutim, ono što dodatno zabrinjava, prema Udruženju mladih pravnika (MZMP), jeste da zakon ne predviđa obavezu Ministarstva da javno objavi odluke o proglašenju poslovne tajne, niti pravo javnosti da ih ospori pred sudom.
Iz Udruženja upozoravaju da bi u tom slučaju javnost mogla ostati bez ključnih informacija o radu industrije.
"To bi onemogućilo stručnu i zainteresovanu javnost da na vrijeme podnese relevantne primjedbe na zahtjeve za ekološke dozvole i narušilo bi principe prevencije, opreznosti i učešća javnosti koje propisuje zakon", navode iz Udruženje mladih pravnika.
Dodatno, takva praksa može dovesti državu u sukob s Arhuskom konvencijom, koja zahtijeva da isključivanje informacija bude rijetko i strogo opravdano, navode iz udruženja.
"Ako Ministarstvo postupa suprotno međunarodnim standardima, tada teret zaštite javnog interesa pada na upravno sudstvo", kažu iz Udruženja mladih pravnika.
Transparentnost se traži prije dobijanja ekološke dozvole
Međutim, Mladi pravnici objašnjavaju da prije nego što industrija uopšte zatraži ekološku dozvolu, prema novom Zakonu, mora proći kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu.
U ovoj fazi, kažu pravnici, analiziraju se svi aspekti projekta, a javnost ima pravo da dobije potpune informacije i podnese primjedbe.
"Za sada, Zakon o životnoj sredini ne dozvoljava skrivanje podataka u ovom postupku, što znači da ključne informacije treba da budu javno dostupne još prije nego što se dođe do integrisane dozvole", navode iz Udruženja mladih pravnika.
Iz Udruženja ukazuju da javnost treba pažljivo pratiti donošenje novih izmjena Zakona o životnoj sredini, koje tek treba da uđu u skupštinsku proceduru, a kojima se reguliše upravo postupak procjene uticaja na životnu sredinu, koji garantuje transparentnost prije aktiviranja novih mehanizama iz Zakona o industrijskim emisijama.
Na izmjene koje je predložilo Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, Udruženje mladih pravnika je podnijelo komentare, ali navode da još uvijek nisu dobili odgovor od Ministarstva.
Ekstremno zagađen zrak, izraženo energetsko siromaštvo, neefikasno upravljanje otpadom i spor napredak u energetskoj tranziciji zabilježeni su u evropskom izvještaju o životnoj sredini za 2025. godinu za Sjevernu Makedoniju, koji je objavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine.
U izvještaju se navodi da se oko 3.800 života gubi godišnje zbog izloženosti zagađenom zraku, što predstavlja 17,7 posto ukupne smrtnosti stanovništva, čime se Sjeverna Makedonija svrstava među najzagađenije zemlje u Evropi.