Nuklearna energija ponovo u fokusu Hrvatske: Država traži lokaciju i finansiranje za novu elektranu

Ovaj potez mogao bi pozicionirati Hrvatsku kao jednog od lidera energetske tranzicije u regionu, u skladu sa sve izraženijim evropskim fokusom na niskougljenične izvore energije.
Planira se gradnja nove nuklearne elektrane u Krškom Foto: STRINGER / AFP / Profimedia

Hrvatski ministar ekonomije Ante Šušnjar najavio je da Hrvatska ozbiljno razmatra mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na svojoj teritoriji, čime bi dodatno ojačala energetsku nezavisnost i stabilnost sistema.

Prema njegovim rečima, stručnjaci će doneti odluku o tome da li će buduća elektrana koristiti male modularne reaktore (SMR), novu, fleksibilniju i sigurniju tehnologiju, ili će se ići na klasičnu konstrukciju velikih nuklearnih postrojenja.

"Nuklearna energija donosi geopolitičku i bezbednosnu prednost, ali i omogućava proizvodnju stabilne bazne energije koja je ključna za energetsku tranziciju", izjavio je Šušnjar za Novi list.

Potencijalna lokacija i finansiranje

Iako konkretne lokacije još nisu obelodanjene, Šušnjar je podsetio da su u vreme bivše Jugoslavije razmatrane tri potencijalne lokacije za nuklearku: kod Ivanić Grada, u blizini Erduta i na ostrvu Vir. Lokacija na Viru je tada odbačena zbog značaja turizma za to područje.

Ministar je naglasio da bi Hrvatska mogla finansirati izgradnju elektrane delom iz sredstava Višegodišnjeg finansijskog okvira EU, u okviru paketa namenjenih zelenoj tranziciji i smanjenju emisija CO₂.

Hrvatska trenutno zavisi od Krškog

Trenutno, jedina nuklearna elektrana u kojoj Hrvatska učestvuje jeste NE Krško, koja se nalazi u Sloveniji.

Ova elektrana je zajednički projekt iz vremena SFRJ, u kojem Hrvatska ima 50% udela u vlasništvu i proizvodnji energije. Planira se i izgradnja drugog bloka (Krško 2), a Hrvatska je otvorena za saradnju na tom projektu.

Širi kontekst

U Evropi se nuklearna energija sve više prepoznaje kao ključni izvor niskougljenične bazne energije.

Dok Nemačka zatvara svoje nuklearne elektrane, Francuska planira proširenje kapaciteta i modernizaciju postojeće mreže.

Nedavno su dve zemlje najavile saradnju na oblikovanju evropske energetske politike u kojoj bi nuklearna energija igrala važnu ulogu.

U regionu, Mađarska gradi dva nova reaktora u sklopu nuklearne elektrane Paks, uz pomoć ruskog Rosatoma, dok Rumunija modernizuje postojeće kapacitete u Cernavodi i planira nove reaktore uz podršku SAD.

Srbija trenutno nema nuklearne elektrane, ali postoji politička i stručna debata o potencijalima nuklearne energije u kontekstu energetske tranzicije.

U Institutu za nuklearne nauke "Vinča" osnovana je Komisija za nuklearnu energiju, čiji je glavni cilj da informiše i obrazuje kako stručnjake, tako i javnost o temama iz oblasti nuklearne energije.

Takođe, nakon što je Srbija krajem prošle godine ukinula moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, Ministarstvo energetike je u saradnji sa francuskom elektroprivredom sprovelo preliminarnu studiju o mogućnostima korišćenja nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Hrvatska se priprema za nuklearnu budućnost

Hrvatsko Ministarstvo ekonomije već je u februaru 2025. formiralo radnu grupu zaduženu za analizu zakonodavnog i tehničkog okvira koji bi omogućio izgradnju nuklearne elektrane u zemlji.

Uz podršku međunarodnih partnera, uključujući Sjedinjene Američke Države, razmatraju se opcije saradnje, tehnologije i regulative.

"Nuklearna energija je prepoznata kao održiva i niskougljenična, ključna za proizvodnju zelenog vodonika i kao oslonac obnovljivim izvorima energije", rekao je ministar Šušnjar.

Ako se plan realizuje, Hrvatska bi mogla postati prva država u regionu Zapadnog Balkana koja gradi nuklearnu elektranu na svojoj teritoriji, čime bi značajno unapredila svoj energetski suverenitet i ispunila ciljeve klimatske politike EU.

(M.A./EUpravo zato)