Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim posledicama klimatskih promena, od ekstremnih toplotnih talasa i suša do razornih požara i poplava. Evropska unija zato mora značajno da poveća ulaganja u prilagođavanje klimatskim promenama, dok stručnjaci upozoravaju da će cena nečinjenja biti mnogo veća od troškova prevencije.
Evropa se zagreva približno dvostruko brže od globalnog proseka, a klimatski rizici već ozbiljno pogađaju infrastrukturu, poljoprivredu, zdravlje ljudi i ekonomiju. Evropska komisija procenjuje da će EU i njene članice do 2050. godine morati da ulažu oko 70 milijardi evra godišnje u mere prilagođavanja klimatskim promenama.
Najveći deo tog novca bio bi potreban za infrastrukturu, ekosisteme i bezbednost hrane. Prema proceni Komisije, oko 30 milijardi evra godišnje potrebno je za infrastrukturu, 21 milijarda za ekosisteme, a 12 milijardi za prehrambenu sigurnost.
Od toplotnih talasa do požara
Klimatske promene više nisu problem koji će Evropu pogoditi u dalekoj budućnosti. Toplotni talasi, suše, požari i poplave već ostavljaju velike posledice širom kontinenta.
Ekstremne vrućine posebno predstavljaju rizik za stanovništvo. Prema podacima Evropske komisije, oko 95 odsto svih klimatski povezanih smrtnih slučajeva u Evropi povezano je sa ekstremnim temperaturama. Broj smrtnih slučajeva izazvanih vrućinom porastao je za oko 30 odsto tokom prethodne dve decenije.
Istovremeno, Evropa beleži sve ozbiljnije požare. Leto 2025. bilo je najteža sezona požara otkako postoje uporedivi podaci, sa više od milion hektara spaljenog zemljišta u EU. Komisija upozorava da se povećavaju i učestalost i intenzitet velikih požara, dok se rizik širi i na delove Evrope koji ranije nisu bili posebno ugroženi.
Šteta koju požari pričinjavaju imovini i infrastrukturi procenjuje se na oko 2,5 milijardi evra godišnje. Zato se u Briselu sve više insistira na prevenciji, a ne samo na reagovanju kada katastrofa već počne.
Hoekstra: Evropa mora da bude spremna
Evropski komesar za klimu, neto nultu emisiju i čistu privredu Vopke Hukstra među evropskim zvaničnicima koji upozoravaju da se politika klimatskih promena više ne može svoditi samo na smanjenje emisija.
Pored smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, EU mora da ulaže u otpornost gradova, infrastrukture, poljoprivrede i prirode kako bi društva bila spremna na klimatske uslove koji su već postali neizbežni.
Evropska komisija priprema novi okvir za klimatsku otpornost i upravljanje rizicima, koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini 2026. godine. Cilj je da se prilagođavanje klimatskim promenama uključi u različite politike i investicije EU, umesto da se tretira kao izdvojena oblast.
Problem nije samo u tome koliko će Evropu koštati ulaganje u zaštitu od klimatskih promena. Sve veći problem predstavlja i pitanje koliko će koštati njihovo odlaganje.
Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da su klimatski i vremenski ekstremi već naneli ogromne ekonomske gubitke. Istovremeno, veliki deo tih šteta nije osiguran, zbog čega sve veći teret pada direktno na države i njihove budžete.
To znači da će vlade morati da izdvajaju sve više novca za obnovu puteva, infrastrukture, poljoprivrede i naselja nakon katastrofa, umesto da deo tog novca ulože unapred u njihovu zaštitu.
Od gašenja požara do prevencije
Evropska komisija zato želi da promeni pristup. Umesto da se najveći deo resursa troši kada požar, poplava ili toplotni talas već počnu, veći naglasak treba staviti na prevenciju.
To podrazumeva otporniju infrastrukturu, bolje sisteme za rano upozoravanje, upravljanje šumama, obnovu ekosistema, zaštitu gradova od ekstremnih vrućina i prilagođavanje poljoprivrede sve sušnijim uslovima.
EU već izdvaja sredstva za takve projekte. U okviru kohezione politike za aktuelni period predviđeno je 14,6 milijardi evra za prilagođavanje klimatskim promenama i upravljanje rizikom od katastrofa.
Međutim, procena od 70 milijardi evra godišnje pokazuje koliko je jaz između sadašnjih ulaganja i potreba i dalje veliki.
Za Brisel je zato pitanje klimatske otpornosti sve manje samo ekološko pitanje. Ono postaje pitanje bezbednosti, javnih finansija, zdravlja i konkurentnosti evropske privrede.
Kako ekstremne vremenske pojave postaju učestalije i skuplje, Evropska unija će morati da odluči da li će više novca trošiti na saniranje posledica ili na pripremu za ono što dolazi.
(M.A./EUpravo zato)