Prilagođavanje poljoprivrede, energetike i saobraćaja klimatskim promenama pomoglo bi da se izbegnu gubici od više milijardi evra jer su ekstremni vremenski događaji sve učestaliji.
Istovremeno, to bi povećalo konkurentnost Evrope, navodi se u saopštenju koje je objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Ova tri privredna sektora posebno su pogođena klimatskim promenama, pokazuje izveštaj pod naslovom "Učiniti poljoprivredu, energetiku i saobraćaj otpornim na klimatske promene: koliko je novca potrebno i šta se time dobija?".
Kako je Evropa kontinent koji se najbrže zagreva, efekti klimatskih promena već su prisutni, a ubrzani ekstremni vremenski događaji poput poplava, suša, toplotnih talasa i šumskih požara koštaju Evropu između 40 i 50 milijardi evra godišnje.
Potrebne investicije kreću se između 53 i 137 milijardi evra godišnje do 2050. godine, kao i dodatnih 59 do 173 milijarde evra godišnje do 2100. godine, u zavisnosti od toga da li će porast temperature iznositi 1,5 °C do 2 °C ili čak 3 °C u odnosu na predindustrijski period. Sredstva koja su trenutno obezbeđena procenjuju se na svega 15-16 milijardi evra godišnje za ove sektore. Sredstva uglavnom dolaze iz javnog sektora, na nivou EU, država članica i regiona.
Poređenja radi, EU je beležila prosečne godišnje ekonomske gubitke od oko 40–50 milijardi evra u periodu od 2021. do 2024. godine zbog ekstremnih vremenskih događaja, dok su ukupni gubici u periodu 1980–2024. dostigli 822 milijarde evra. Troškovi rastu, a od 2021. do 2024. su zabeleženi najveći godišnji gubici. Kako se ovi podaci odnose samo na direktne gubitke, ukupan iznos stvarnih troškova je još veći.
Ulaganje u prilagođavanje klimatskim promenama
Ulaganja u prilagođavanje klimatskim promenama donose brojne koristi. Prema studiji Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, prilagođavanje rastućim rizicima od poplava u priobalnim područjima u EU donosi povraćaj od 6 evra za svaki uloženi evro.
Druga studija, koju je sproveo Svetski institut za resurse na globalnom nivou, zaključila je da svaki američki dolar uložen u prilagođavanje može doneti više od 10,50 dolara koristi tokom desetogodišnjeg perioda, uz prosečan povraćaj od 27% po projektu.
Kada se govori o koristima prilagođavanja klimatskim promenama, relevantna su dva koncepta:
- Koncept dvostruke dobiti: smanjenje klimatskih rizika ne samo da štiti ljude, infrastrukturu i privredu od klimatske štete, već istovremeno doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte ili unapređenju održivosti. Na primer, u slučaju rešenja zasnovanih na prirodi, obnova močvara istovremeno štiti od poplava i skladišti CO₂.
- Koncept trostruke dobiti: osim izbegavanja gubitaka, omogućava se i otključavanje ekonomskog potencijala i stvaranje dodatnih razvojnih koristi.
Kako se navodi u izveštaju, zaključak je jasan: ulaganje u otpornost poljoprivrede, energetike i saobraćaja na klimatske promene doprinelo bi konkurentnosti Evrope i pomoglo u rešavanju drugih izazova, poput bezbednosti hrane.
(EUpravo zato/EEA)