"Rajna se značajno zagreva zbog klimatskih promena", navodi se u novoj studiji Nemačkog instituta za hidrologiju (BfG) iz Koblenca i holandskog istraživačkog instituta Deltares.
Instituti su sproveli istraživanje za Međunarodnu komisiju za zaštitu Rajne (ICPR).
Povećanje temperature vode direktno je povezano s porastom temperature vazduha, pokazuje analiza. Uticaj na okolinu, ali i na privredu već sada se oseća u budućnosti biti još intenzivnije.
Četiri stepena toplija 2100. godine?
Naučnici su analizirali rezultate merenja temperature od 1978. do 2023. godine. Takođe su razvili modele s prognozama za budući razvoj događaja do 2100. godine.
Na osnovu tih modela oni predviđaju zagrevanje vode u Rajni do sredine ovog veka u rasponu od 1,1 do 1,8 stepeni Celzijusa. A do 20100. prosečna godišnja temperatura vode mogla bi da poraste čak za 2,9 do 4,2 stepena. Posebno su pogođeni južni delovi Rajne, od Švajcarske do Karlsruea u Nemačkoj.
To znači da bi se prosečni broj dana u godini s temperaturama manjim od 10 stepeni Celzijusa u glavnom toku Rajne do kraja veka smanjio sa sadašnjih 170 na 104. Istovremeno, broj dana s temperaturama iznad 21,5 stepeni mogao bi značajno da se poveća – sa sadašnjih 32, na 106 dana godišnje.
Takođe, periodi niskog vodostaja verovatno će postati češći. Vodostaj Rajne već je ovog proleća bio znatno ispod dugogodišnjeg proseka.
"To je najava onog što u budućnosti možemo češće da očekujemo na Rajni tokom proleća i leta", objasnila predsednica Međunarodne komisije za zaštitu Rajne Mirjam Haric za Dojče vele. A nizak vodostaj, kako dodaje, često prati visoka temperatura vode.
Vodeni organizmi pod toplotnim stresom
"Rast temperature vode značajno utiče na životne uslove u Rajni", naglasila je naučnica Nemačkog instituta za hidrologiju Tanja Bergfeld-Videman.
"Ako se kritični temperaturni pragovi prekorače u dužem periodu, onda može doći do ekološke štete", kaže ona.
Organizmi koji žive u vodi mogli bi da budu ugroženi zbog toplotnog stresa. To ih čini slabijima i osetljivijima na bolesti, upozorila je Bergfeld-Videman.
"Na višim temperaturama smanjuje se i rastvorljivost gasova u vodi, što rezultira manjom količinom kiseonika dostupnog životinjama", kaže ona.
Prema studiji, kontramere nije lako sprovesti. Povećanje temperature vode moglo bi da bude ograničeno u malim pritokama stvaranjem senovitih skloništa, obnavljanjem obalskih šuma i obnavljanjem funkcionalnih ekosistema na područjima oko reke. Mere je, kako se navodi u studiji, teže sprovesti u velikim pritokama i glavnom toku Rajne.
Šta će uraditi Nemačka?
Nemački ministar za zaštitu okoline, Karsten Šnajder (SPD), zatražio je od savezne vlade Nemačke brzo pojašnjenje u vezi sa planovima klimatske politike.
"U vladi nam je potrebna rasprava i donošenje odluka u nadolazećim mesecima – od programa zaštite klime, do prilagođavanja klimatskim promenama", rekao je Šnajder za nedeljno izdanje lista Frankfurter algemajne cajtung.
U koalicionom ugovoru nemačke vlade, na koji se i Šnajder poziva, stranke koje formiraju kabinet obavezale su se na postizanje ciljeva zaštite klime. Međutim, nakon nedavnih izjava kancelara Fridriha Merca i savezne ministarke privrede Katerine Rajhe (oboje iz CDU), pojavile su se i određene sumnje u njihovu odlučnost kada je reč o zaštiti klime.
(EUpravo zato/Dojče vele)