Osim što danas više ne možemo da zamislimo život bez klima uređaja, pogotovo leti, treba imati na umu i da je od pre dve godine počeo da teče rok za uklanjanje spoljnih jedinica sa fasada.
Klima uređaji bi trebalo da budu uklonjeni sa svih zgrada i da se instaliraju na način da nemaju uticaj na neposredno okruženje.
Jedan od rokova se već približio - do 4. jula bi spoljne jedinice trebalo da se uklone sa objekata u javnom vlasništvu. To znači da ih treba skloniti sa zgrada u vlasništvu države, kao što su fakulteti, ministarstva, bolnice. Postavlja se pitanje koliko još vremena imaju građani da sa fasada svojih zgrada uklone te delove klime.
Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji iz 2023. godine definisano je da klime, odnosno njen spoljni deo, ne može biti vidljiv na fasadama zgrada.
Oni koji ne ispune obavezu, platiće kaznu koja za fizička lica može da iznosi od 25.000 do 50.000 dinara, a za pravna i do 100.000 dinara.
Građani će za taj posao ipak imati još vremena.
Za vlasnike zgrada, odnosno posebnih delova objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara i zaštićenoj okolini, rok da se taj posao završi je pet godina.
"Pet godina je rok u užem jezgru Beograda koji je pod zaštitom države, što znači da do 2028. godine moraju da uklone sve spoljne delove klima koji su prema ulici", rekao je za Euronews Srbija predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda Bojan Nikolić.
Kako je naveo, pod tim se podrazumeva uža zona oko Kalemegdana, zgrade koje su pod zaštitom države i ambijentalne celine koje su takođe pod zaštitom.
Sve ostale stambene zajednice, precizirao je Nikolić, taj posao treba da završe do 2033. godine.
Gde premestiti spoljne jedinice klima?
Predviđeno je da će jedinica lokalne samouprave doneti akt kojim se bliže uređuje uklanjanje spoljnih jedinica.
Kada je reč o tome gde bi one mogle da stoje, ukoliko nisu na fasadama, Nikolić kaže da mogu da se izmeste ili na krovove ili na stranu zgrade koja nije okrenuta prema ulici.
"Postoji i opcija da se one zamaskiraju, da budu deo fasada, odnosno da se postavi maska preko njih tako da se ne vide. Na primer, ako je fasadna cigla u pitanju, onda će i maska tako izgledati. Mislim da će se to uređivati posebnim pravilnikom lokalne samouprave", rekao je Nikolić.
Kada je reč o alternativama, kao što je centralna klima, Nikolić kaže da to sve zavisi od zgrade do zgrade.
"Postoje one klime koje se ugrađuju, koje nemaju spoljnju i unutrašnju jedinicu, tako da u principu to sve zavisi od zgrade i morao bi da se radi i projekat za to i da se vidi šta je moguće u kojoj zgradi uraditi. Neke zgrade imaju zajedničke atrijume koji su unutar zgrade, gde gledaju stanovi jedni na druge, pa tu mogu da se prebace. Ima i zgrada gde neki stanovi gledaju samo na ulicu, drugi ne, tako da u svakom slučaju mislim da se ide ka tome da i one koje ne gledaju na ulicu moraju da urade ona duža creva. Uglavnom su pričali da je rešenje krov i da se spoljne jedinice klime postave na krov", rekao je on.
Kada je reč o troškovima uklanjanja, Nikolić navodi da će njih snositi sami vlasnici stanova.
On objašnjava da se spoljni delovi klime nalaze uglavnom na fasadi, a da je fasada zajednički deo zgrade, te da bi trebalo i kad se ugrađuju, da se traži saglasnost stambene zajednice.
"Naravno, to se u praksi retko gde poštuje. Svako pozove svog majstora, ugradi, plati mu i on ode. Mi u praksi često imamo problema sa odvodima od klima uređaja koji nisu sprovedeni kako treba, pa onda to curi ili po simsovima nižih spratova, po nekim nadstrešnicama ili nasred prolaza i onda ljudima kaplje po glavi. To je jedan od problema s kojima se mi svakodnevno suočavamo", rekao je Nikolić.
Takvi problemi se, kaže on, uglavnom rešavaju dogovorom sa stanarima, u protivnom slučaj se prijavi komunalnoj inspekciji nadležne opštine.
"Oni izađu na teren i ne naplaćuju odmah kaznu, već obave razgovor i daju rok od tri ili pet dana. Ako saniraju super, ako ne saniraju, onda može kazna da se dobije", rekao je Nikolić.
(EUpravo zato/Euronews Srbija)