Klimatska akcija kroz šumarstvo: Srbija pokreće najveći projekat pošumljavanja do sada

Srbija pokreće ambiciozan projekat vredan preko 80 miliona dolara kako bi ojačala otpornost šuma, smanjila emisiju ugljen-dioksida i unapredila energetsku bezbednost.

Pogled na Kopaonik i šume četinara Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Više od 80 miliona dolara biće uloženo u jačanje otpornosti šuma i unapređenje sistema skladištenja ugljen-dioksida u Srbiji, s ciljem ublažavanja posledica klimatskih promena.

Stručnjaci upozoravaju da svi moramo preuzeti odgovornost za očuvanje životne sredine, dok još imamo vremena da delujemo.

Iako šume postaju sve ređe, njihov značaj je ogroman jer one proizvode kiseonik i upijaju ugljen-dioksid, čija se količina ubrzano povećava i dodatno intenzivira posledice klimatskih promena.

Zato se razvijaju metode koje omogućavaju da se taj gas trajno skladišti, dok se istovremeno traže rešenja za očuvanje prirodnih resursa.

Bratislav Ćirković, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ističe da čak 77 odsto domaćinstava u ruralnim područjima koristi drvo za grejanje.

"Klimatske promene i energetska nesigurnost već pogađaju najugroženije. Ako ne reagujemo, emisije iz šumarskog sektora mogle bi porasti za 14 odsto do 2050. godine", upozorava Ćirković.

Forest INVEST - strateška investicija u šumarstvo

Projekat "Forest INVEST", vredan preko 80 miliona dolara, ima za cilj jačanje lokalnih kapaciteta i privlačenje privatnih ulaganja u šumarstvo.

Planira se širenje šumskih površina i modernizacija rasadnika.

"Ulažemo značajna sredstva kako bismo pomogli Srbiji da smanji emisije gasova staklene bašte, ojača energetsku bezbednost i smanji svoju ranjivost", rekla je Nadine Valat, predstavnica FAO-GCF.

Šumski ekosistemi pod pritiskom

Nabil Gangi iz FAO-a upozorava da klimatske promene ozbiljno ugrožavaju šume, visoke temperature, češći požari i rastuća potražnja za biomasom ubrzavaju njihovu degradaciju. Zato je, kako kaže, pokretanje ovog projekta stiglo u ključnom trenutku.

Ambiciozni planovi za pošumljavanje

U okviru projekta planirano je:

  • pošumljavanje 7.000 hektara uz upotrebu vrsta otpornijih na klimatske promene,
  • obnova 51.000 hektara degradiranih šuma niskog rasta,
  • revitalizacija 500 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta putem sadnje drveća.

Očekuje se da će ove mere doprineti smanjenju emisije ugljen-dioksida za čak 8,4 miliona tona.

(M.A./EUpravo zato/rts.rs)