Evropska komisija planira da podrži široko rasprostranjene napore za čišćenje "večitih hemikalija" kao deo svoje predstojeće strategije za otpornost vodenih resursa, priznajući sveprisutnu pretnju zagađenja voda i potrebu za tehnološkim inovacijama kako bi se taj problem rešio.
Evropska komisija se priprema da podrži veliku inicijativu za sanaciju zagađenja voda izazvanog tzv. večnim hemikalijama, koje su štetne po ljudsko zdravlje, prema nacrtu predloga koji je procureo i u koji je Euronews imao uvid.
Štetnost večnih hemikalija
Per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS), poznate i kao večne hemikalije, prvi put su proizvedene 1940-ih godina i koriste se u širokom spektru proizvoda i industrijskih procesa - od tiganja s neprianjajućim slojem do proizvodnje poluprovodnika - zbog svoje stabilnosti, niskog trenja i sposobnosti da odbijaju vodu i masti.
Povezuju se s oboljenjima jetre, hormonskim poremećajima i rakom, među ostalim bolestima.
Očekuje se da će operacija čišćenja PFAS supstanci početi 2026. godine i da će predstavljati ključni deo predstojeće Strategije EU za otpornost vodenih resursa, prema nacrtu koji je procureo, prenosi Euronews.
Strategiju o vodama prethodna Komisija je stavila na čekanje, ali se sada planira njeno predstavljanje do 4. juna.
Nova strategija ima za cilj da se izbori sa sve ozbiljnijim poplavama, sušama i rastućim zagađenjem voda širom Evrope.
"EU mora odlučno da se angažuje na čišćenju ovih i drugih sveprisutnih, postojanih, bioakumulativnih i toksičnih supstanci, naročito tamo gde su takve hemikalije i dalje neophodne za društvene ili industrijske potrebe", navodi se dalje u nacrtu.
Procureli dokument naglašava da čišćenje treba da se sprovodi po principu "zagađivač plaća", dok bi javna sredstva trebalo da se koriste isključivo u slučajevima gde nije moguće identifikovati odgovornu stranu za zagađenje.
Prema procenama Komisije, troškovi dekontaminacije PFAS hemikalija širom Evrope kreću se od 5 do 100 milijardi evra godišnje.
Sam sektor vodosnabdevanja mogao bi se suočiti sa dodatnim troškovima do 18 milijardi evra godišnje za preradu vode za piće. Troškovi za preradu otpadnih voda i upravljanje kanalizacionim muljem mogli bi biti još veći.
Među planiranim inicijativama nalazi se i javno-privatno partnerstvo koje će početi 2026. godine, a biće usmereno na detekciju i čišćenje PFAS i drugih postojanih hemikalija. Inicijativa će biti usklađena s nedavno revidiranim zakonodavstvom EU koje se odnosi na industrijske emisije, vodu za piće i otpadne vode, a njen cilj je podsticanje inovacija i razvoj tržišta unutar evropskog vodnog sektora.
Inovacije i digitalizacija u borbi za čistu vodu
"Inovacije i digitalizacija su neophodne za uklanjanje novih zagađivača poput PFAS-a i drugih toksičnih mikrosupstanci," navodi Komisija u nacrtu dokumenta, dodajući da bi biotehnologije zasnovane na biološkim principima mogle ponuditi dugoročna rešenja.
Dokument takođe ističe značaj postizanja energetske neutralnosti u sektoru otpadnih voda i unapređenja integrisanog upravljanja urbanim vodama.
Mere strategije u vezi sa PFAS-om imaju za cilj da dopune tekuće napore na reviziji okvira EU REACH regulative, kako je navedeno u političkim smernicama predsednice Fon der Lajen za period 2024-2029, koje će uskoro takođe biti revidirane.
Do kraja 2025. godine, Komisija planira da usvoji sveobuhvatnu zabranu svih PFAS supstanci u penama za gašenje požara, koje su identifikovane kao jedan od glavnih izvora emisija PFAS-a.
PFAS i drugi visoko postojani zagađivači akumuliraju se u vodama EU, a procenjeni zdravstveni troškovi dostižu između 52 i 84 milijarde evra godišnje.
Prema izveštaju mreže PAN Europe (Pesticide Action Network) objavljenom prošle godine, ostaci toksičnih večnih hemikalija koji se mogu pratiti na voću i povrću utrostručili su se u EU u poslednjih 10 godina.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)