Vilnjus je proglašen Evropskom zelenom prestonicom za 2025. godinu.
Ova prestižna titula dodeljena je glavnom gradu Litvanije u znak priznanja za njegovu posvećenost održivosti, borbi protiv klimatskih promena i pametnom urbanom razvoju.
To je više od nagrade, ovo priznanje predstavlja i podsticaj Vilnjus da ide još dalje u svojim zelenim ambicijama i inspiriše druge gradove Evrope.
Vilnjus želi da bude centar održive inovacije. Dobijanjem titule Evropske zelene prestonice, grad potvrđuje da je na dobrom putu u smanjenju zagađenja, zaštiti biodiverziteta i stvaranju prijatnijeg mesta za život. Anton Nikitin, glavni menadžer za održivost litvanske prestonice, izjavio je da ovo priznanje hrabri da se "ide još dalje u stvaranju zdravijeg, zelenijeg i prijatnijeg urbanog prostora".
Grad planira da unapredi javni prevoz, proširi zelene površine i promoviše ekološki prihvatljive načine mobilnosti. Takođe želi da privuče više zelenih investicija, pokazujući da ekonomski razvoj i ekološka održivost mogu da idu ruku pod ruku.
Zeleni talas
Jedna od najvažnijih inicijativa bio je Zeleni talas zahvaljujući kojem je posađeno više od 68.000 stabala i žbunova. Više od 94 odsto stanovnika sada živi na manje od 300 metara od parka ili neke prirodne površine. Broj lokacija "Natura 2000" - koje štite ugrožene vrste i staništa – u poslednjoj deceniji se udvostručio, sa devet na osamnaest.
Grad je usvojio novi Plan održive urbane mobilnosti (SUMP 2030) koji ima za cilj smanjenje upotrebe automobila, povećanje efikasnosti ruta i prelazak na električne i autobuse na vodonik do 2026. godine. Vilnjus je od 2016. izgradio više od 100 km biciklističkih staza, promoviše deljenje bicikala i trotineta, i razvija pešačke zone.
U oblasti energetike, zahvaljujući postrojenju za kogeneraciju na biogoriva, 83% grejnih sistema koristi obnovljive izvore od 2024. godine, sa ciljem dostizanja da ta brojka do 2030 bude 100 odsto.
Koje lekcije je Vilnjus naučio?
Zelene promene ipak nisu prošle bez izazova. Zagađenje iz starih kućnih ložišta predstavlja problem, kao i industrijske emisije. Sovjetski stil urbanog planiranja otežava tranziciju ka pešačkoj i biciklističkoj infrastrukturi. Nedostatak sredstava ponekad usporava projekte, što naglašava važnost nacionalnog i EU finansiranja.
Neki projekti naišli su na otpor javnosti. Grad je prepoznao važnost uključivanja građana, pa sada koristi onlajn alate za izveštavanje i participativno budžetiranje kako bi stanovnici učestvovali u oblikovanju svog okruženja.
Zeleno putovanje i turizam
Vilnjus je sve privlačnija destinacija za ekološki osvešćene putnike, a do grada se lako stiže vozom iz Varšave, Rige i Talina, čime se smanjuje potreba za avionskim prevozom.
Ugostiteljski sektor nudi organsku, lokalno proizvedenu hranu, a grad se može pohvaliti sa četiri restorana sa Mišlenovim zvezdicama. Ekološki smeštaji su u porastu – hoteli koriste lokalne materijale, sprovode uštede energije i nude održivo čišćenje.
Najmanje 61% grada je pokriven zelenilom, a mreža od 100 km pešačkih staza čini ga rajem za ljubitelje prirode. Posetioci mogu da istražuju brojna jezera ili voze kajak po reci Neris.
(EUpravo zato/Eurocities.eu)