Naučnici upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik koji predstavlja napuštena američka vojna baza "Camp Century", poznata kao "grad pod ledom".
Nasin radar ju je slučajno ponovo otkrio 2024. godine duboko ispod grenlandskog ledenog pokrivača. Kako se led ubrzano topi zbog klimatskih promena, postoji opasnost da će toksični otpad, poput hemikalija, dizela i radioaktivnih materija dospeti u okolinu.
Baza "Camp Century" je izgrađena u tajnosti krajem 1950-ih kao deo hladnoratovskog projekta "Project Iceworm" (Projekat Ledeni crv), kojim bi se nuklearne rakete smeštale ispod leda.
Imala je tunele, bolnicu, crkvu, pozorište i prodavnicu, a pokretao ju je mali nuklearni reaktor.
Napuštena 1967. godine, baza je danas zakopana oko 30-38 metara ispod površine, na području dugačkom oko 1,1 km i širokom 0,5 km.
Šta krije američka tajna baza na Grenlandu?
Prema procenama istraživača iz CIRES-a (Kooperativni institut za istraživanje nauka o životnoj sredini) sa Univerziteta Kolorado Bulder, na lokaciji ostaje oko 9.200 tona fizičkog otpada, 200.000 litara dizela, kao i značajna količina toksičnih hemikalija PCB, koje su se nekada koristile u proizvodnji boja i električne opreme. Ove supstance su posebno zabrinjavajuće jer se ne razlažu lako i povezane su sa pojavom raka, oštećenja imunog sistema i problema u razvoju.
Modeli pokazuju da bi topljenje površinskog leda moglo da otkrije otpad do 2090. godine ili kasnije, zavisno od emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Iako se tuneli i dalje urušavaju i duboko zakopavaju, tečni otpad predstavlja veći rizik. Dizelsko gorivo, uskladišteno u podzemnim tankovima, moglo bi i danas da se nalazi u tečnom stanju. Istraživači strahuju da bi tankovi mogli da budu probušeni. Iako ne znači da bi opasne materije mogle da izbiju na površinu u narednim decenijama, naučnici insistiraju da činjenica da su zakopane ne garantuje bezbednost.
Trampove pretnje ipak nisu najveće
Pitanje baze "Camp Century" dobija novu dimenziju u svetlu sve većih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa koji želi da Vašington preuzme kontrolu nad ovim arktičkim ostrvom. Podsetimo, Grenland je danska autonomna teritorija, ali je Tramp čak rekao da ne isključuje ni upotrebu vojne sile kako bi dobio ono što želi.
Međutim, naučnici naglašavaju da prava bezbednosna pretnja nije vojna, već ekološka, a to je zagađenje prouzrokovano klimatskim promenama.
Najveće pitanje ostaje ko bi mogao da preuzme odgovornost za čišćenje.
Sporazum o odbrani iz 1951. nije predvideo klimatske promene, a Grenland traži da Danska preuzme troškove sanacije. Ovo bi mogao da bude jedan od prvih međunarodnih sukoba izazvanih klimatskim promenama, gde topljenje leda otkriva davno zaboravljeni otrovni otpad. Slični rizici postoje na drugim napuštenim arktičkim lokacijama.
(EUpravo zato/Daily mail)