Na površini, reka Dunav izgleda kao dobro poznato vodeno prostranstvo - široka, moćna, istorijom, legendama i mitovima čitavog jednog kontinenta "natopljena" arterija koja povezuje deset zemalja.
Ispod tog lenjog kretanja vodene mase na površini, odvija se drugačija priča - ljudskom oku nevidljiva, ali presudna za život kontinenta. U svakom litru dunavske vode pluta na milijarde mikroorganizama: bakterije, alge, cijanobakterije, protozoe. One čine osnovu mikroskopskog lanca ishrane za ribe, ptice, ali su korisne i za poljoprivredu i na kraju - ljude.
Reka kao živa laboratorija
Dunav nije samo reka, već pokretni ekosistem. Njegov mikrosvet se menja od izvora u Švarcvaldu do delte na Crnom moru: u gornjem toku dominiraju hladnovodne alge i bakterije, a u srednjem i donjem toku pojavljuju se složene mikrobne zajednice povezane sa sedimentom.
Ovi mikroorganizmi razgrađuju organske materije, vezuju azot i fosfor, proizvode kiseonik i kontrolišu kvalitet vode. Bez njih, reka bi se pretvorila u biološki mrtav "kanal".
Fitoplankton - mikroskopske alge - predstavlja temelj prehrambenog lanca. Njima se hrane sitni beskičmenjaci, zatim ribe, ptice i ljudi. Dunavska delta, jedno od najvećih močvarnih područja Evrope, koja duguje svoju plodnu i obradivu površinu upravo ovom nevidljivom svetu.
Procene pokazuju da Dunav indirektno utiče na ishranu miliona ljudi, kako kroz ribarstvo, tako i kroz navodnjavanje i očuvanje plodnog zemljišta nizvodno. Ali mikrosvet Dunava je izuzetno osetljiv. Zagađenje, pesticidi, mikroplastika i porast temperature vode menjaju sastav i utiču na čitave ekosisteme.
Zašto je Dunav važan za EU?
Dunav povezuje skoro 100 miliona ljudi. Njegov mikrosvet ne poznaje granice, zato je Dunav idealan primer za razumeva zašto je zaštita voda zajednička odgovornost svih evropskih naroda, ali i kako klimatske promene utiču na osnovne biološke procese.
Kao deo EU strategije za biodiverzitet, reka Dunav i njene pritoke obuhvaćene su brojnim zaštićenim područjima, među kojima su Nacionalni park Dunav-Auen u Austriji i Dunavska delta u Rumuniji i Ukrajini. Mikrosvet i fitoplanktoni koji žive u vodi igraju vitalnu ulogu u kružnoj ekonomiji i poljoprivredi, prirodno prečišćavajući vodu i obezbeđujući hranljive materije za obradivo zemljište.
Kako bi se očuvala ova dragocena biosfera, EU prati kvalitet dunavske vode kroz Water Framework Directive, što obavezuje sve države duž reke da kontrolišu nivoe zagađenja. Na taj način, zdravlje mikroorganizama postaje pokazatelj opšte ekološke stabilnosti reke, ali i plodnosti zemljišta i garancija za sigurnost zdravlja ljudi.
Istovremeno, klimatske promene donose nove izazove. Promene temperature i količine padavina utiču na protok i kvalitet vode, što može drastično da promeni sastav mikrosveta. EU podržava projekte poput Danube Climate Adaptation, koji istražuju načine za očuvanje ekosistema reke i prilagođavanje promenama, pokazujući koliko je saradnja i zaštita zajedničkih voda presudna za ceo kontinent.