Neobična pravoslavna svetinja: Manastir na steni visokoj 40 metara do kog se nekad dolazilo i rukama i nogama

Prostor na vrhu prostire se na svega 150 kvadratnih metara, a s obzirom na to da nema ugrađenog lifta, do njega se moglo doći samo uz pomoć ruku, nogu i malo sreće...

Amos Chapple / Shutterstock Editorial / Profimedia Stub života

Stub života ili Stub Katski je prirodni krečnjački monolit u istoimenom selu okruženom dolinom reke Karskure na zapadu Gruzije, zemlje kandidata za pristupanje Evropskoj uniji.

Okružen kavkaskim planinama, ovo je jedan od najfascinantnijih prizora na zemlji. Visok je oko 40 metara, a na njegovom vrhu su ostaci pravoslavne crkve Sv. Maksima Ispovednika, koja datira iz 9. ili 10. veka, kripta, vinski podrum i ostaci nekadašnjeg utvrđenja. Izgleda kao manastir u oblacima.

Ceo prostor na vrhu prostire se na svega 150 kvadratnih metara, a s obzirom na to da nema ugrađenog lifta, do njega se moglo doći samo rukama, nogama i uz malo sreće.

Stoga ne čudi što su zgrade na vrhu dugo bile zapuštene. Prvo zabeleženo penjanje dogodio se 1944. godine, kada su planinari Aleksandar Japardze i Levan Gotua pronašli telo prethodnog stanovnika na vrhu, piše Punkufer.hr. 

Veruje se da je to bilo mesto tihog razmišljanja i molitve namenjeno pustinjacima koji su želeli da se odvoje od ostatka sveta.

Intenzivnija istraživanja vršena su u periodu od 1999. do 2009. godine, kada su objekti obnovljeni uz pomoć Nacionalne agencije za očuvanje kulturnog nasleđa Gruzije i dograđena je crkva Šimuna Stilita.

Poslednji stanovnik stuba života bio je pravoslavni sveštenik Maksim Kavtaradze, koji je pravio improvizovane stepenice i koristio ih dva puta nedeljno da bi se spuštao i penjao kada je trebalo nešto da uradi. Danas su zatvorene za javnost. 

Sada je to mesto hodočašća mnogih pravoslavnih hrišćana, kao i turistička atrakcija za ljude koji se okupljaju ovde da bi bili svedoci nervnog prizora monaha koji vise sa strme ivice stene.

Gruzija je država u kavkaskom regionu Evroazije. Graniči se sa Rusijom na severu i severoistoku, Turskom i Jermenijom na jugu, i Azerbejdžanom na jugoistoku, dok na zapadu izlazi na obale Crnog mora. Gruzija je članica međunarodnih organizacija poput Saveta Evrope, Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju, EVROKONTROL, Svetske trgovinske organizacije i GUAM-a, a takođe je potpisnica NATO programa Partnerstvo za mir.

Gruzija je podnela zahtev za članstvo u EU u martu 2022. i dobila je status kandidata u decembru 2023. pod uslovom da Gruzija preduzme relevantne korake navedene u preporuci Komisije.

(EUpravo zato/Punkufer)