Kada se pomene Evropa, prva asocijacija su često Alpi, Pirineji, Karpati ili Balkanske planine.

Ipak, kontinent bogat reljefom ima i svoju suprotnost - države koje gotovo da nemaju planine. Njihov pejzaž oblikuju ravnice, obale, rečne doline i blagi brežuljci, što snažno utiče na klimu, ekonomiju i način života.

Ravna Evropa

Među zemljama koje se smatraju "bezplaninskim" najčešće se navode Holandija, Danska, Belgija i Luksemburg. U ovim državama nema visokih planinskih masiva, a nadmorska visina retko prelazi nekoliko stotina metara.

Luksemburg
Foto: BeckerBredel / imago stock&people / Profimedia

Holandija je najpoznatiji primer - veliki deo teritorije nalazi se ispod nivoa mora, a najviša tačka zemlje, Vaalserberg, jedva dostiže 322 metra.

Umesto planina, pejzaž čine kanali, nasipe i polderi, dok su bicikli važniji od žičara.

Danska je takođe izrazito ravna zemlja. Njena najviša tačka, Møllehøj, visoka je svega 170 metara. Umesto planinskih lanaca, Danska se oslanja na obalu, vetar i ravnice, što je čini idealnom za razvoj vetroenergije.

Pogled na Kopenhagen
Kopenhagen Foto: EC/Joshua Andrew Gross

Belgija i Luksemburg imaju blago brdovite predele, naročito u oblasti Ardena, ali se ti regioni ne smatraju pravim planinama u geografskom smislu, jer su niskog reljefa i bez oštrih visinskih razlika.

Ostrvske države bez vrhova

Malta i Kipar često se svrstavaju među zemlje bez planina, iako imaju uzvišenja i brda.

Njihove "najviše tačke" daleko su ispod planinskih standarda kontinentalne Evrope.

Turisti na Malti
Malta Foto: Louai Barakat / AFP / Profimedia

Ove zemlje više se oslanjaju na obalu i more nego na reljefnu raznolikost unutrašnjosti.

Baltičke ravnice

Estonija, Letonija i Litvanija takođe nemaju planine.

Pogled na crkvu Svetog Olafa u Talinu, prestonici Estonije
Talin Foto: EC/Raigo Pajula

Najviši delovi ovih zemalja podsećaju više na blage brežuljke nego na planinske masive. Ravničarski teren utiče na hladniju klimu, ali i na lakšu izgradnju infrastrukture i saobraćaja.

Kako nedostatak planina utiče na život

Zemlje bez planina nemaju ski-centre, alpske predele ni visinske klime, ali imaju druge prednosti. Ravnice olakšavaju poljoprivredu, saobraćaj i urbanizaciju.

Energija vetra i sunca često ima veći potencijal nego hidroenergija, koja zavisi od planinskih reka.

Istovremeno, ove zemlje su ranjivije na klimatske promene, posebno na poplave i porast nivoa mora, jer nemaju prirodne visinske barijere.

Evropa nije samo planinska

Iako planine daju Evropi njen dramatični pejzaž, ravničarske zemlje pokazuju da geografska "skromnost" ne znači i ograničenja.

Naprotiv, mnoge od najrazvijenijih evropskih država upravo su one bez planina - dokaz da oblik tla ne određuje sudbinu zemlje, već način na koji se prilagođava.

(M.A./EUpravo zato)