U trenutku kada se nemačka ekonomija suočava sa dugotrajnom stagnacijom, rastom troškova života i sve većim pritiskom na industriju, kancelar Frdrih Merc pokušava da pripremi javnost za bolne reforme koje njegova vlada smatra neizbežnim.
Otpor tim planovima postao je vidljiv već na kongresu moćnog "German Trade Union Confederation" u Berlinu, gde je nemački kancelar dočekan hladno, uz tek sporadičan aplauz i poneki zvižduk iz sale pune sindikalnih predstavnika, kako pišu mediji, upravo zbog mera koje se odnose na penzije i penzione politike.
Merc je pred oko 400 delegata upozorio da Nemačka više ne može da funkcioniše po modelu iz prethodnih decenija. Kako je naveo, zemlja već sedam godina praktično stagnira, dok se u industriji gase hiljade radnih mesta. Poseban teret za građane predstavljaju visoke cene energije, koje su dodatno porasle nakon američko-izraelskih napada na Iran i najviše pogodile domaćinstva sa nižim primanjima.
U takvoj atmosferi vlada priprema opsežne reforme, uključujući i reformu penzionog sistema, koja bi mogla da bude jedno od najosetljivijih političkih pitanja u Nemačkoj u narednom periodu.
Dok je, s jedne strane, uputio kritiku na politike svojih prethodnika, istovremeno je pokušao da ublaži zabrinutost javnosti, tvrdeći da najavljene mere nisu izraz "zlonamernosti" vlade, već odgovor na duboke promene kroz koje prolazi nemačka ekonomija.
Spor vlade i sindikata oko penzija
To je sigurno bilo jasno i sindikalnim funkcionerima, ali je i pre ovog susreta odnos kancelara i sindikata bio prilično zategnut. Kancelar je u poslednje vreme, ne uvek biranim rečima, više puta pozivao Nemce da rade više, prenosi DW.
Sindikatima je posebno zasmetalo to što njihova krovna organizacija, DGB, nije pozvana u vladinu ekspertsku komisiju za izradu novog penzionog sistema. Na kraju je DGB osnovao sopstvenu komisiju. To nisu dobri znaci za predstojeće oštre sukobe oko pravednog starosnog osiguranja.
Merc je ostao nepokolebljiv u pogledu penzija i nije dozvolio da ga podrugljiv smeh i negodovanje izbace iz takta: sve manje radnika mora da izdržava sve veći broj penzionera koji pritom žive sve duže. Pored državne penzije, prema rečima Fridriha Merca, ljudi će u budućnosti morati privatno da štede.
"To su demografija i matematika. Dva zaposlena koji uplaćuju doprinose jednostavno ne mogu da iznesu teret finansiranja jednog penzionera u budućnosti," poručio je.
Pritom, nije samo hladan odnos kancelara i sindikata. Ni u samoj vladi atmosfera nije dobra. Rejtig obe partije, i konzervativaca i socijaldemokrata, neprestano pada, a zadovoljstvo radom vlade je na istorijskom minimumu.
To naročito pogađa socijaldemokrate, koji sebe smatraju zaštitnicima ljudi sa niskim i srednjim primanjima.
"Ljudi strahuju od ukidanja prava"
Dopisnica iz glavnog grada, Mihaela Kifner, koja je pratila kongres sindikata u Berlinu, ocenila je da raste pritisak na socijaldemokrate da se jasnije suprotstave reformskim planovima kancelara Merca.
Prema njenoj oceni, ostaje otvoreno pitanje da li će duboke političke i ideološke razlike unutar nemačke vladajuće koalicije ostati na nivou političkog nadmetanja ili bi mogle ozbiljno da ugroze reformsku agendu vlade. Kako je navela, pravi odgovor neće dati oštra retorika i reakcije sa kongresa, već konkretni politički rezultati, posebno kada je reč o reformi penzionog sistema, čiji se prvi predlozi očekuju još pre letnje pauze, prenosi DW.
"SPD ne dira osmočasovno radno vreme"
Predsednica DGB-a, Jasmin Fahimi, takođe smatra da su zemlji hitno potrebne reforme, uključujući i socijalne sisteme. Jasno joj je "da živimo u vremenu velikih preokreta", ali mnogi građani, naročito oni sa niskim primanjima, strahuju da bi vladine reforme mogle doneti "jednostrano opterećenje i ukidanje radnih prava".
Vlada takođe planira izmenu propisa o nedeljnom radnom vremenu, što je takođe zahtev demohrišćana. Za sindikate je, međutim, osmočasovni radni dan gotovo svetinja.
Mnogo topliji prijem među sindikalcima dobila je nemačka ministarka rada Bärbel Bas, koja je tokom obraćanja nagrađena gromoglasnim aplauzom nakon što je poručila da socijaldemokrate ne planiraju da otvaraju pitanje promene radnog vremena.
Bas je naglasila da će učiniti sve kako bi očuvala osmočasovni radni dan, jedan od ključnih stubova nemačkog socijalnog modela.
Ipak, upravo je reforma tog principa predviđena kao jedan od ciljeva prošlogodišnjeg koalicionog sporazuma između konzervativaca i socijaldemokrata. Zbog toga se već sada očekuju nove oštre političke rasprave, u trenutku kada je vladajuća koalicija suočena sa sve većim ekonomskim i društvenim pritiscima.
(EUpravo zato.rs)