Srbija primenjuje penzioni model sličan većini evropskih zemalja, ali sa značajno nižim primanjima.
Uprkos redovnom uvećanju penzija, skoro svaki treći penzioner živi na granici egzistencije.
Ovo je šest ključnih razloga zbog kojih je penzionerska stvarnost u Srbiji ovakva.
Veliki broj penzionera prima penziju ispod ili na nivou najniže
Raspon penzija u Srbiji kreće se od oko 21.000 do preko 255.000 dinara.
Ipak, najviše primanja ima samo 86 ljudi, dok više od 200.000 građana mesečno prima manje od minimalne penzije. To jasno ukazuje na izraženu nejednakost u sistemu. Penzioneri s porodicnim i poljoprivrednim penzijama posebno su ugroženi, jer su njihovi doprinosi u prošlosti bili drugačije regulisani.
Poljoprivredne penzije su sistemski potcenjene
Penzije se danas obračunavaju u odnosu na prosečnu zaradu, što posebno pogađa one sa nestandardnim oblicima uplata, poput poljoprivrednika.
Iako su decenijama plaćali poreze, a ne klasične doprinose, sada dobijaju penzije koje su znatno ispod životnog minimuma.
Srbija po strukturi nije izuzetak, ali jeste po visini primanja
Naša zemlja koristi Bizmarkov sistem solidarnosti - sadašnji zaposleni finansiraju sadašnje penzionere.
Razlika je u tome što mnoge evropske zemlje imaju garantovanu minimalnu penziju znatno veću od srpske, iako je kupovna moć delimično uporediva zbog različitog životnog standarda.
Odnos broja zaposlenih i penzionera još zavisi od države
Na jednog penzionera dolazi oko 1,7 zaposlenih, što je bolje nego ranijih godina, ali nedovoljno da sistem funkcioniše samostalno.
Sistem je najbolje funkcionisao sedamdesetih godina prošlog veka, kada je odnos bio 3:1 u korist zaposlenih. Deficit u penzionom fondu i dalje pokriva država, što pokazuje ograničenu održivost bez budžetske podrške.
Nominani rast penzija ne znači realno poboljšanje standarda
Prosečna penzija nominalno je udvostručena od 2020. do 2025. godine, ali realna kupovna moć je skoro ista.
Inflacija, posebno rast cena hrane i lekova, „pojela" je najveći deo povećanja, što penzioneri osećaju u svakodnevnom životu.
Najveći teret - troškovi lečenja i lekova
Za razliku od mlađih generacija, penzioneri značajan deo prihoda troše na zdravstvene usluge i lekove, često u privatnom sektoru.
Ova struktura troškova dodatno otežava njihov realni standard života.
Konkretni podaci o penzijama
- Najniža penzija: 21.786 dinara (poljoprivrednici)
- Najniža penzija za ranije zaposlene ili samostalne preduzetnike: 27.711 dinara
- Prosečna penzija: 50.658 dinara
- Najviša penzija: 255.231 dinara
- Penziju manju od najniže prima 209.878 osoba (12,64%)
- Najnižu penziju prima 240.405 osoba (14,48%)
- Penziju između najniže i prosečne prima 539.814 osoba (32,52%)
- Penziju između prosečne i prosečne plate prima 582.260 osoba (35,08%)
- Penziju veću od prosečne plate prima 87.698 osoba (5,28%)
- Najvišu penziju prima samo 86 osoba (0,1%)
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)