Crna Gora se već godinama suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, a odluka vlade da primi skoro 30.000 stranih radnika ocenjena je kao nužna mera, ističe politički analitičar Predrag Zečević za RTV Podgorica.
"To je jedna strana priče, a druga je da je sistem izdavanja radnih dozvola u Crnoj Gori zastareo. U Hrvatskoj i Sloveniji, na primer, taj proces funkcioniše pametno - države zajedno sa privrednim komorama određuju koja zanimanja nedostaju i koliko kvota treba odobriti na tromesečnom, šestomesečnom ili godišnjem nivou", objašnjava Zečević.
On upozorava da Crna Gora već sada ima ozbiljne demografske izazove, koji će se dodatno pogoršati kako zemlja bude napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji.
U turizmu ima posla, ali nema radnika
S druge strane, iz sektora turizma poručuju da posla ima, ali da domaća radna snaga sve ređe bira ovu delatnost.
Potpredsednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Luka Bulatović ističe da mnogi ljudi radije biraju državne poslove jer su manje zahtevni, dok vredni i ambiciozni stručnjaci ne bi smeli da propuste šansu u turizmu, koji je ključna grana crnogorske privrede.
Iako su plate u turizmu među najvišima u zemlji, problem je u nedovoljnom ulaganju u dugoročno zapošljavanje domaćih radnika.
"Potrebna je bolja koordinacija između državne uprave i privrede kako bi se zajednički našla rešenja. Privreda sama ne može da reši ovaj problem", upozorava Bulatović.
Sagovornici zaključuju da bez reforme sistema zapošljavanja, boljeg planiranja i ulaganja u domaću radnu snagu, Crna Gora će sve više zavisiti od uvoza stranih radnika, dok domaći kadar nastavlja da traži sigurnije i lakše poslove.
Nema ni zanatlija
Podsetimo, krajem prošle godine objavljeni su podaci kako se crnogorsko tržište rada suočava se s velikim paradoksom: zanati nikada nisu bili bolje plaćeni, ali nikada nije bilo manje zanatlija.
Građevinske i tehničke profesije dosežu zarade od 2.000 do 3.000 evra, dok pojedini majstori, poput keramičara, po jednom angažmanu mogu prihodovati i više od 5.000 evra. Uprkos tome, zemlja je 2023. morala da izda gotovo 4.800 radnih dozvola samo za osnovne građevinske poslove.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)