Iako je Evropa jedan od najrazvijenijih regiona na svetu, milioni njenih stanovnika i dalje žive na samoj ivici siromaštva. Koliko je zapravo potrebno zarađivati da bi se izbegao rizik od siromaštva zavisi od toga u kojoj zemlji živite, jer razlike među državama EU su ogromne.
U 2024. godini više od 72 miliona ljudi u Evropskoj uniji, odnosno 16,2 posto stanovništva, zvanično je bilo "u riziku od siromaštva".
Međutim, taj rizik ne znači isto u svakoj zemlji. Prag siromaštva zavisi od nacionalnog nivoa primanja, pa tako ono što je minimalni prihod za pristojan život u jednoj državi može predstavljati iznadprosečnu zaradu u drugoj.
Šta znači "rizik od siromaštva" i kako ga izbeći?
Indikator "rizik od siromaštva" pokazuje udeo ljudi čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod određenog praga. Taj prag je definisan kao 60 posto nacionalnog median dohotka.
Važno je napomenuti da Eurostat ističe kako ovaj indikator ne meri bogatstvo niti stvarno siromaštvo. On samo pokazuje kada je nečiji prihod znatno niži od proseka u zemlji u kojoj živi, što ne mora nužno značiti nizak životni standard.
U proseku u EU, godišnji median ekvivalentni dohodak po osobi u 2024. iznosio je 21.582 evra. Njegovih 60 posto je 12.949 evra, što znači oko 1.079 evra mesečno. Svako ko zarađuje manje od toga smatra se u riziku od siromaštva.
Međutim, kada se podaci posmatraju po državama, slika je mnogo raznolikija. Prag rizika u EU kreće se od 391 evra u Bugarskoj do 2.540 evra u Luksemburgu (736 evra u Letoniji).
Ako se uključe i zemlje kandidati za članstvo u EU i članice EFTA-e sa dostupnim podacima, prag se kreće od 201 evra u Turskoj do 2.596 evra u Švajcarskoj. Norveška je takođe među tri zemlje u kojima prag prelazi 2.000 evra.
U Danskoj, Austriji, Irskoj, Holandiji i Belgiji, prag rizika od siromaštva iznosi između 1.500 i 2.000 evra. S druge strane, u nekoliko zemalja je ispod 750 evra – uključujući Letoniju, Portugal, Hrvatsku, Litvaniju, Poljsku, Grčku i Slovačku. U Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Turskoj, prag pada ispod 500 evra.
Među "velikom četvorkom" EU, Nemačka ima najviši prag siromaštva, 1.381 evro, zatim Francuska (1.278), Italija (1.030) i Španija (965).
Za domaćinstvo koje čine dva odrasla i dvoje dece mlađe od 14 godina, prag rizika od siromaštva je 2,1 puta veći nego za jednu osobu. On iznosi 2.266 evra u EU, 423 evra u Turskoj i 5.452 evra u Švajcarskoj.
Šta objašnjava razlike među zemljama?
Pragovi rizika od siromaštva direktno zavise od median ekvivalentnog dohotka u zemlji. Prema Juliji de Lazzari, ekonomistkinji Međunarodne organizacije rada (ILO), razlike u produktivnosti rada i industrijskoj strukturi pomažu da se objasni zašto se nivoi toliko razlikuju.
Veća produktivnost rada omogućava zemljama da imaju veće plate.
U zemljama sa velikim sektorima visokih troškova, poput finansija, informacionih tehnologija ili napredne proizvodnje, plate su generalno veće, što automatski znači i viši prag siromaštva.
Pragovi siromaštva u standardima kupovne moći (PPS)
Kada se pragovi izraze u standardima kupovne moći (PPS), razlike među zemljama se smanjuju, ali i dalje su značajne. PPS je veštačka valuta koja omogućava da se u svim zemljama kupi ista količina robe i usluga za isti iznos.
U PPS terminima za jednu odraslu osobu, prag rizika od siromaštva kreće se od 449 u Srbiji do 1.889 u Luksemburgu.
Turska, Mađarska, Slovačka i Grčka spadaju među pet zemalja sa najnižim vrednostima, dok prve četiri uključuju Norvešku, Švajcarsku, Austriju i Holandiju. Među velikim ekonomijama, prag je najviši u Nemačkoj, slede Francuska, dok su Španija i Italija na nivou od oko 1.060 PPS.
(EUpravo zato.rs)