Grčki parlament je usvojio kontroverzan zakon koji omogućava zaposlenima u privatnom sektoru da, uz dodatnu nadoknadu, rade i do 13 sati dnevno, ali ograničen broj dana u godini.
Ovu odluku podržala je većina poslanika vladajuće konzervativne stranke, dok su sindikati i opozicija zakon oštro kritikovali, nazivajući ga napadom na radnička prava.
"Dobrovoljan" rad ili pritisak poslodavaca?
Ministarka rada Niki Kerameus tvrdi da je dodatni rad isključivo dobrovoljan i namenjen onima koji žele da zarade više, posebno u sektorima poput turizma. Ona naglašava da zaposleni mogu ostati kod istog poslodavca, bez potrebe za dodatnim putovanjem, uz do 40% veću platu.
Međutim, kritičari zakon vide kao početak ozbiljne deregulacije tržišta rada. Ističu da su u realnosti mnogi radnici prisiljeni da prihvate duže smene zbog nesigurnosti na tržištu i neravnoteže moći između poslodavaca i zaposlenih.
Zakon dozvoljava maksimalno 37 dana takvog rada godišnje, što znači da bi zaposleni mogli da rade 13 sati oko tri puta mesečno.
Ipak, sindikati upozoravaju da u praksi pravo na 11 sati obaveznog dnevnog odmora može biti ugroženo, posebno kada se uzme u obzir vreme provedeno u prevozu do posla.
Štrajkovi i protesti širom zemlje
Zakon je izazvao burne reakcije u javnosti. Dva puta su organizovani generalni štrajkovi, a ulice grčkih gradova bile su pune radnika koji su protestovali protiv, kako kažu, "daljeg pogoršanja već teškog položaja zaposlenih".
Opozicione stranke, uključujući levičarsku Sirizu i PASOK, bojkotovale su glasanje ili glasale protiv.
Lider Sirize, Sokratis Famelos, poručio je da vlada "uspostavlja pravi Srednji vek", dok je lider PASOK-a Nikos Andrulakis ocenio zakon kao nastavak ukidanja temeljnih radničkih prava.
Grčka smanjuje nezaposlenost, ali plate ostaju niske
Premijer Kirijakos Micotakis i njegova stranka Nova demokratija brane zakon rezultatima, nezaposlenost u Grčkoj pala je sa 18% na 8% u poslednjih šest godina. Ipak, prosečne plate i dalje su niske, a sve veći broj ljudi već radi više od 45 sati nedeljno.
Prema podacima Eurostata, u drugom kvartalu 2025. godine 20,9% zaposlenih u Grčkoj radilo je preko 45 sati nedeljno, što je gotovo dvostruko više od evropskog proseka (10,8%).
Zakon je deo šire reforme tržišta rada koju sprovodi konzervativna vlada, uključujući i već usvojenu meru o šestodnevnoj radnoj nedelji, posebno u sektorima s velikom sezonskom potražnjom poput turizma.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)