Evropska unija pokušava da privede kraju višemesečne pregovore sa administracijom američkog predsednika Donalda Trumpa o novom transatlantskom trgovinskom sporazumu, ali najveće prepreke trenutno dolaze iz samih evropskih institucija.
Predstavnici Evropskog parlamenta, Saveta EU i Evropske komisije sastali su se u Strazburu kako bi pokušali da usaglase konačan tekst dogovora koji je načelno postignut prošlog leta u škotskom Turnberiju.
Ključna tema pregovora odnosi se na način zaštite sporazuma od mogućih promena američke trgovinske politike u budućnosti.
Brisel želi da ukidanje evropskih carina na deo američke industrijske i poljoprivredne robe bude povezano sa američkom obavezom da carine na većinu proizvoda iz EU ostanu ograničene na 15 odsto.
Međutim, deo evropskih parlamentaraca smatra da to nije dovoljno i traži dodatne mehanizme zaštite kako bi se sprečilo da eventualne buduće odluke Vašingtona destabilizuju dogovor.
Najveće rezerve imaju socijaldemokrate, liberali i zeleni, koji već duže vreme usporavaju proces ratifikacije sporazuma.
Njihov zahtev je da sporazum ne počne da se primenjuje dok SAD ne smanje postojeće carine na evropski čelik i aluminijum, koje u pojedinim slučajevima dostižu i 50 odsto. Takođe traže i vremensko ograničenje sporazuma, odnosno da automatski prestane da važi 2028. godine, pred kraj Trampovog mandata.
Sa druge strane, Evropska unija i većina država članica EU, među kojima prednjači Nemačka, zalažu se za brzo usvajanje sporazuma bez dodatnih komplikacija. Evropske vlade strahuju da bi novo odlaganje moglo izazvati odgovor Vašingtona i dodatno ugroziti evropski izvoz.
Pregovore dodatno otežavaju i nove pretnje američkog predsednika uvođenjem dodatnih carina. Tramp je ranije upozorio da bi SAD mogle da uvedu carinu od 25 odsto na evropske automobile ukoliko EU ne potvrdi sporazum do početka jula.
Kako bi pronašla kompromis, Evropska komisija predlaže rešenje prema kojem bi EU mogla da suspenduje trgovinske ustupke ukoliko SAD do kraja 2026. godine ne smanje carine na evropski čelik i aluminijum. Time bi Brisel pokušao da odgovori na zahteve skeptičnih poslanika, ali i da očuva dogovor sa Vašingtonom.
Ipak, sudbina sporazuma i dalje je neizvesna.
Ukoliko kompromis ne dobije podršku većine u Evropskom parlamentu, postoji mogućnost da dogovor bude odbijen već na glasanju sredinom juna. Evropski zvaničnici upozoravaju da bi neuspeh pregovora mogao ozbiljno da naruši trgovinske odnose između EU i SAD, čija razmena godišnje vredi oko 1.700 milijardi evra.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)