Evropske akcije su pale u petak ujutru, suprotno očekivanjima, dok su investitori ostali skeptični u pogledu izgleda za prekid sukoba Iranu.
Predsednica Evropske centralne banke, Kristin Lagard, upozorila je da finansijska tržišta potcenjuju ozbiljnost ekonomskih posledica rata u Iranu, navodeći da investitori možda poriču koliko će dugo poremećaji trajati.
Govoreći za "Ekonomist", Lagardova je rekla da sukob predstavlja "pravi šok koji je verovatno izvan onoga što trenutno možemo da zamislimo".
Ona je umanjila optimizam koji vlada na berzama, ističući da tehnički stručnjaci ne vide brz povratak u normalu s obzirom na obim štete na energetskoj infrastrukturi.
"Većina ljudi zapravo govori o godinama", naglasila je misleći na oporavak tržišta nakon sukoba na Bliskom istoku.
Lagardova je takođe upozorila da se stvarne ekonomske posledice tek postepeno razotkrivaju, ukazujući na lančane efekte u snabdevanju koje tržišta još nisu u potpunosti uračunala.
Kao primer navela je helijum, čiji se veliki deo transportuje kroz Ormuski moreuz, kao ključnu sirovinu za proizvodnju mikročipova, čiji manjak još nije u potpunosti odražen u cenama poluprovodnika.
"Kakve će biti stvarne posledice učimo korak po korak, iz dana u dan", navela je.
Cene nafte ponovo su počele da rastu u petak. Fjučersi na sirovu naftu brent porasli su za gotovo 2 odsto na više od 110 dolara po barelu, dok je američka referentna nafta porasla za više od 1,5%, trgujući tik ispod 96 dolara.
Ormuski moreuz je uglavnom zatvoren od početka rata, iako je Iran saopštio da se zatvaranje odnosi samo na neprijateljske brodove. Prema određenim izveštajima, neki brodovi sada plaćaju prolaz u kineskim juanima.
Cene nafte i gasa
Lagardova je izjavila da bi preduzeća mogla brže da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.
"Ako cene nafte i gasa nastave da rastu, reakcija firmi i radnika mogla bi da bude brža nego prošlog puta", rekla je Lagardova na konferenciji u Frankfurtu.
Ona je dodala da bi "skorije sećanje na visoku inflaciju moglo uticati na to koliko brzo se troškovi prenose i traži nadoknada". Iako je ECB stavila pod kontrolu skok inflacije iz 2022. godine povećanjem kamatnih stopa, "to iskustvo je ostavilo traga", rekla je.
"Čitava generacija je sada prošla kroz svoju prvu epizodu visoke inflacije, i možda neće biti tako spora da reaguje drugi put", navela je ona.
Inflacija u evrozoni dostigla je vrhunac od 10,6 odsto u oktobru 2022. godine, nakon što je rat u Ukrajini prekinuo isporuke većine ruskog prirodnog gasa i zbog privremenog rasta cena nafte. Ona je u februaru ove godine iznosila 1,9 odsto, prema podacima Eurostata. Istakla je i da monetarna politika ne može da snizi cene nafte i da centralne banke obično previđaju prolazne skokove cena energije bez povećanja kamatnih stopa.
"Ako se energetski šok smatra ograničenim po veličini i kratkotrajnim, trebalo bi da se primeni klasični recept razmatranja", rekla je ona, jer do trenutka kada povećanje kamatnih stopa stupi na snagu sa zakašnjenjem od nekoliko meseci, inflatorni skok je već nestao.
(EUpravo zato/Euronews)