Dok Francuska i Italija privlače pažnju na svoje budžetske probleme, Rumunija se suočava sa deficitom koji je daleko najveći u EU.
Sa budžetskim manjkom od 9,3 posto BDP-a, visokom inflacijom, rastućim troškovima zaduživanja i političkom nestabilnošću, zemlja koja se naziva "Mali Pariz na Istoku" balansira na ivici ekonomskog i političkog rizika.
Analitičari upozoravaju da bi trenutni potezi vlasti mogli dodatno destabilizovati zemlju, dok njena pozicija van evrozone daje određenu fleksibilnost u reagovanju na krizu.
Budžetski deficit Rumunije prošle godine bio je daleko najveći u EU, na 9,3 posto godišnjeg BDP-a. To je više nego tri puta iznad službenog fiskalnog limita od 3 posto u Briselu i čini da Francuski deficit od 5,8 posto izgleda, ako ne mali, onda bar znatno manji.
Drugo, troškovi zaduživanja Rumunije su znatno veći nego u Francuskoj, sa prinosom na desetogodišnje obveznice Bukurešta trenutno oko 7,4 posto, više nego duplo od 3,6 posto koje plaća Pariz. Ekonomski problemi Rumunije, koji uključuju duboko ukorenjenu nejednakost, visoki nivo korupcije i pogoršanje javne infrastrukture i usluga, dodatno pogoršavaju akutnu političku krizu u zemlji.
Za razliku od Francuske, koja se bori protiv rastućeg političkog ekstremizma, ekstremno desničarske snage u Rumuniji već su pobedile na nacionalnim izborima, sa pobedom NATO-skeptičnog, pro-ruskog populiste Călina Georgescua u prvom krugu predsedničkih izbora prošlog novembra.
"Jedan od značajnih pokretača podrške rumunskoj ekstremnoj desnici je neuspeh političke elite da reformiše pokvareni ekonomski model zemlje", nedavno je primetila Veronika Anhel, profesorka na Evropskom univerzitetskom institutu, u Foreign Affairs.
Analitičari takođe upozoravaju da je tesna pobeda liberalnog, prozapadnog kandidata Nikušora Dana nad još jednim ekstremno desničarskim izazivačem u ponovljenim izborima u maju, Rumuniji dala samo ograničeno vreme da stavi svoju ekonomiju u red.
"Liberalni poredak u Rumuniji preživeo je, za sada. Ali, stoji na alarmantno klimavim nogama", rekla je Anhel.
Može li se "popraviti" loša ekonomija?
Da li Rumunija može da popravi svoju "pokvarenu" ekonomiju i može li se ojačati njeno "fragilno" političko tlo? Početni znaci nisu obećavajući.
Vladajuća centristička koalicija, na čelu sa premijerom Ilijem Bolojanom, koga je imenovao Dan, obeležena je unutrašnjim sukobima oko obima i specifičnosti rigoroznog paketa štednje, koji uključuje značajno povećanje PDV-a na osnovne proizvode poput hrane, smanjenje javnih ulaganja i zamrzavanje penzija i plata u javnom sektoru.
Uprkos tim merama, koje su energično odbijale privreda, sindikati i mnogi građani – Bolojan je ranije ove nedelje priznao da će deficit Rumunije pasti na 8,4 posto ove godine: i dalje znatno iznad cilja od 7 posto prvobitno dogovorenog sa Evropskom komisijom.
Ova najava, nakon sastanka sa komesarom EU za ekonomiju Valdisom Dombrovskisom u Briselu, takođe čini sve manje verovatnim da će Bukurešt dostići cilj od 6 posto deficita naredne godine, čime se povećava rizik od finansijskih sankcija EU i dodatno plaše investitore.
Možda je još veća opasnost od toga da paket štednje funkcioniše, prenosi Euractiv.
Posebno, mere štednje bi mogle da prodube političku krizu zemlje dodatno otuđujući već duboko otuđene građane. U najgorem scenariju, ovo bi moglo da izazove anti-EU sentiment u susednoj Ukrajini i Moldaviji. Štaviše, promašivanje prvobitnog cilja deficita ove godine rizikuje da fiskalna prilagođavanja u narednim mesecima budu toliko rigorozna da bi mogla da se pokažu ekonomski kontraproduktivnim.
ING Research je takođe upozorio da efekat mera štednje na rast „može biti oštriji nego što se očekuje“ i da bi mogao da uvede Rumuniju "u tehničku recesiju, što bi paradoksalno ugrozilo poreske prihode i otežalo postizanje ciljeva deficita".
Za starije generacije, ideja o zamci fiskalne samopoprave verovatno zvuči poznato i nameće pitanje može li Rumunija biti nova verzija Grčke, koja je tokom krize evrozone prošla kroz slične stroge mere štednje?
Da li je Rumunija nova Grčka?
Ako je Atina skoro izazvala ekonomski kolaps Evrope pre 15 godina, zašto Bukurešt ne bi mogao sada? Dok se deo stručne javnosti bavi analizom postojećeg stanja, postoji i deo koji ukazuje da se ne treba previše brinuti.
Prvo, iako su deficiti Rumunije ogromni, njen nivo duga ostaje izuzetno nizak, barem po evropskim standardima. Odnos duga i BDP-a od 55,8 posto, iako brzo raste, znatno je ispod zvaničnog EU limita od 60 posto i proseka EU od 81,8 posto. Za poređenje, dug Grčke je na početku krize evrozone 2009. bio skoro 130 posto BDP-a.
Drugo, iako će paket štednje verovatno negativno uticati na rast, gotovo je sigurno da neće izazvati 25 posto kontrakciju koju je Grčka pretrpela prošlog decenija. (ING predviđa da će rumunska ekonomija rasti za 0,3 posto ove godine i 1,7 posto u 2026.)
Treće, i možda još važnije, Rumunija nije članica 20-člane evrozone, što joj daje dodatnu fleksibilnost da prilagodi monetarnu politiku radi stimulisanja rasta i smanjuje rizik od finansijskih „proliva“ na ostatak jedinstvene valute.
"Po mom mišljenju, deficit Rumunije ne predstavlja veći rizik za EU, a rizici za samu Rumuniju su relativno ograničeni", rekao je Zsolt Darvas, stariji istraživač u Bruegelu, evropskom think-tanku.
Darvas je dodao da finansijska tržišta takođe ne veruju da je grčka vrsta kolapsa neminovna, s obzirom na to da su troškovi zaduživanja Rumunije trenutno oko šest puta niži nego što su bili u Grčkoj tokom vrhunca krize evrozone, kada je prinos na desetogodišnje obveznice dosegao 44 posto.
"Finansijska tržišta procenjuju da je dug Rumunije skuplji od Francuske i Italije, i jasno Nemačke. Ali, ne ukazuju da Rumunija rizikuje neposredni fiskalni kolaps – verovatno zato što tržišta očekuju da će fiskalna prilagođavanja biti izvršena", objasnio je.
(EUpravo zato.rs)