Američka vlada je ugašena pošto što dve strane nisu mogle da donesu zakon o finansiranju, a ovaj budžetski sukob u Vašingtonu nanosi štetu i evropskoj ekonomiji. Posebno bi izvoznici iz EU mogli da imaju ozbiljne probleme.

Pošto su SAD toliko centralne za globalnu ekonomiju, i evropske firme mogle bi da osete negativne posledice američkog gašenja vlade. S obzirom da je sasvim izvesno da će politički zastoj u Vašingtonu trajati duže, stručnjaci upozoravaju da bi evropske kompanije morale da se pripreme na "težak period koji predstoji".

Gašenje vlade zaustavlja ili smanjuje mnoge federalne operacije poput davanja zajmova ili dozvola i remeti rad vladinih agencija koje vrše nadzor, usporavajući privredne aktivnosti. Ovo se dešava u trenutku kad je američka ekonomija već uzdrmana sporijim rastom, upornim inflatornim pritiscima i rastućom finansijskom nesigurnošću.

Gašenje vlade dodatno pojačava tu nesigurnost i može pokrenuti lanac ekonomskih posledica.

Evropske kompanije koje se bave trgovinom već su uzdrmane prethodnim problemima sa carinama i nestabilnim uslovima na tržištu, pa im je za poslovanje od ključne važnosti da postoje stabilni i predvidivi ekonomski okviri. Samo u takvim okolnostima one mogu da planiraju proizvodne kapacitete, pravilno rasporede resurse i blagovremeno odgovore na potrebe svojih kupaca. 

Poslednje gašenje vlade bilo 2018. godine

Američka vlada je ugašena noćas u 00:01 sati po lokalnom vremenu. To je prvo gašenje američke vlade u skoro sedam godina. Poslednji put to se dogodilo 2018. godine tokom prvog Trampovog mandata.

Međutim, čak i manji pad ekonomskih aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama može izazvati domino-efekat: američki uvoz bi se smanjio, što automatski znači manju potražnju za evropskim proizvodima. To bi pogodilo rast i razvoj evropskih firmi, smanjilo njihove prihode i ugrozilo profitabilnost.

Dodatno, problemi se javljaju i na samom terenu, u američkim lukama i carinskim službama radi manje zaposlenih, pa se administrativne i regulatorne procedure obavljaju sporije. To dovodi do usporavanja procesa uvoza, zbog čega roba kasni na putu do svojih krajnjih odredišta.

Ova kašnjenja ne ostaju izolovan problem, već imaju lančane posledice: ceo sistem snabdevanja, koji zavisi od preciznih rokova, počinje da trpi. Kompanije su tada prinuđene da plaćaju dodatne troškove, bilo kroz hitne isporuke ili kroz kazne za probijanje ugovorenih rokova.

Rizik od zaustavljanja licenci

Takođe postoji opasnost od mogućeg prekida u odobravanju izvoznih licenci. Evropskim kompanijama ove licence ili njihova obnova neophodne su da bi poslovale na američkom tržištu.

Evropska investiciona banka
Evropska investiciona banka Foto: Shutterstock

"Kompanije će biti zamrznute, neće moći ništa da dobiju odobreno, ni dozvole ni licence, neće moći da prodaju korporativni dug u SAD. Gašenje vlade šalje kući ljude koji sprovode regulative, ali regulative same ostaju i ostaju da se poštuju", rekao je jedan advokat koji pregovara o transatlantskim poslovima za multinacionalne klijente za Euronews.

Ova regulatorna neizvesnost može evropske izvoznike ostaviti u limbu, nesigurne u pogledu mogućnosti da nastave poslovanje sa američkim tržištem na kratak rok.

Posebno su ugroženi sektori koji zavise od američke potražnje kao što su mašinska industrija, automobilske komponente ili hemijska industrija. Ove kompanije mogle bi da dožive pad vrednosti akcija dok investitori reaguju na neizvesnost u SAD.

Uticaj na finansijska tržišta

Dugotrajna neizvesnost u SAD mogla bi da dovede do rasta kamatnih stopa na američke državne obveznice, jer bi investitori smatrali da je rizik veći.

To bi dovelo i do viših stopa širom sveta. U Evropi, na primer, to bi moglo da obori berze, poveća troškove finansiranja javnih deficita i smanji ukupnu tražnju zbog skupljih kredita. Rast kamatnih stopa povećao bi rizik od bankrota prezaduženih dužnika, a time i rizik od finansijske krize.

Kako bi nedostatak budžetskog dogovora u Vašingtonu ugrozio i finansiranje američke pomoći pojedinim državama, rizik od geopolitičke nestabilnosti bi rastao, što bi dodatno oborilo poslovne investicije i pojačalo pad tražnje, već oslabljenje inflacijom.

Ekonomisti procenjuju da bi dvonedeljno gašenje američke vlade imalo negativan uticaj na BDP EU od 4 milijarde evra. Ako bi trajalo 8 nedelja, taj uticaj bi porastao na 16 milijardi evra. Da li će do toga zaista doći, zavisi isključivo od političara u Vašingtonu.

(EUpravo zato.rs)