Gde se nalaze najlepši železnički mostovi na svetu? Među inženjerskim čudima je i popularni most iz Harija Potera

Ove neverovatne inženjerske zamisli omogućavaju vozovima da savladaju najstrmije doline i pređu najdublje reke.

Most Fort u Škotskoj Foto: Arcady/Shutterstock

Spektakularni železnički mostovi oduvek su bili fascinantni primeri inženjerske genijalnosti, ali danas su mnogo više od toga. Oni nisu samo impresivne konstrukcije koje omogućavaju vozovima da premoste doline i reke – postali su simboli gradova i regiona, znamenitosti koje privlače posetioce i svedoci evolucije građevinarstva.

Ništa ne može da nadmaši osećaj dok voz tutnji preko moćnih lukova i stubova, dok se ispod vas prostiru veličanstveni pejzaži. Ovi mostovi nisu samo deo železničke infrastrukture – oni su priče ispričane kroz čelik, kamen i beton, priče o inovacijama, upornosti i viziji inženjera koji su ih gradili, piše Euronews.

Ove godine, jedan od najupečatljivijih u Evropi, škotski Fort most, obeležava 10 godina od kada je dobio status Uneskove svetske baštine – jedan od retkih železničkih mostova koji je zaslužio ovo priznanje. Štaviše, ovog meseca slavi i 135 godina od svog otvaranja.

Ovaj kultni konzolni železnički most, koji premošćuje Fortski zaliv, toliko je važan deo škotskog ponosa i kulturnog nasleđa da ga možete pronaći ilustrovanog na nekim škotskim novčanicama.

Kako su se železnički mostovi menjali kroz vreme?

Baš kao i železnice, ni mostovi više ne izgledaju isto kao pre jednog veka.

"Železnički mostovi su se značajno razvili u poslednjih 100 godina. U prošlosti su bili uobičajeni mostovi od kamenih lukova", kaže profesor Luk Prendergast, stručnjak za građevinarstvo (i mostove, posebno) sa Univerziteta u Notingemu.

"Ove masivne kamene konstrukcije bile su prelepe, ali su ih vremenom zamenili čelični mostovi sa rešetkastim sistemima."

Ali nemojte misliti da metalni mostovi ne mogu biti umetnička dela.

"Čelik je omogućio izgradnju dužih raspona", ističe profesor Prendergast.

"Najnoviji mostovi obično se prave od armiranog betona i drugih kompozitnih materijala, ali sve ove konstrukcije mogu biti estetski privlačne. Na kraju krajeva, sve zavisi od ličnog ukusa – nekima su starinski kameni mostovi lepši na oko!"

Gde se nalaze najviši železnički mostovi na svetu?

Dok najnoviji neboderi obaraju rekorde visine, isto se ne može reći za železničke mostove.

Crnogorski vijadukt Mala Rijeka postao je najviši železnički most na svetu kada je otvoren 1973. godine.

Taj rekord sada drži noviji most u kineskoj provinciji Guizhou.

Ipak, vijadukt Mala Rijeka i dalje impresionira – na svom najvišem delu, ovaj most dug 499 metara uzdiže se 200 metara iznad reke ispod. Očekivano, struktura ove veličine zahteva ozbiljnu podršku, a najveći stub mosta počiva na osnovi veličine teniskog terena.

Mala Rijeka, Crna Gora Foto: Lizzy Komen/Shutterstock

U južnoj Francuskoj, vijadukt Viaur možda nije toliko visok kao Mala Rijeka, ali nije ništa manje zadivljujuć. Ova prelepa čelična konstrukcija izgrađena je 1902. godine.

Poznat po svom elegantnom dizajnu i visokim lukovima, njegov najduži raspon iznosi 220 metara. Arhitekta Pol Bodin postigao je njegov graciozan izgled primenom inovativne tehnike "balansiranih lukova", koja je omogućila manju potrošnju metala, oslanjajući se na tehniku protivteže umesto na dodatne materijale za čvrstoću.

Vijadukt Viaur, železnički most u regionu Aveyron - Okcitani, Francuska Foto: Leonid Andronov/Shutterstock

Most, koji se na svom najvišem delu uzdiže 116 metara iznad doline reke Viaur, bio je pravi podvig inženjerstva – napravljen je od 3.800 tona metala i povezan sa 160 tona čeličnih zakovica, koje su sve morale biti ručno zategnute.

Remek-dela kamenog graditeljstva u Francuskoj i Engleskoj

Teško da postoji lepši most od vijadukta Šamborigo – impresivne građevine sa 29 lukova, duge 384 metra, koju je krajem 19. veka projektovao arhitekta Šarl Dombre za železničku kompaniju Pariz-Lion-Mediteran.

Vijadukt Šamborigo u regionu Cévennes, Francuska Foto: fafo/Shutterstock

Ovaj kameni most značajno je olakšao pristup regionu Seveni, poznatom po dubokim dolinama i visokim brdima, a 1984. godine proglašen je istorijskim spomenikom od strane francuske vlade.

Još jedno kameno remek-delo je vijadukt u Vejliju u severnoj Engleskoj, izgrađen da bi preneo železničku prugu između Blekburna i Klitroa preko doline reke Kolder.

Železnički vijadukt od crvene cigle u dolini Ribble, Velika Britanija. Foto: Matt_Turner/Shutterstock

Ovaj most, otvoren 1850. godine, sagrađen je od šest miliona cigala i ima 48 lukova.

Njegova impozantna konstrukcija često je upoređivana sa katedralom ili manastirom – i ne bez razloga. Smatra se da je to bila namerna referenca, jer se viadukt nalazi u blizini opatije Vejli iz 13. veka, a inženjer Terens Vulf Flanagan inspiraciju je crpeo iz njenog crkvenog dizajna.

Još jedno majstorsko delo je vijadukt u Ous dolini u engleskom okrugu Saseks. Kada je izgrađen 1840-ih, bio je ispred svog vremena.

Vijadukt Ouse Valley (ili Balcombe Viadukt) kod Balcomba, u Velikoj Britaniji Foto: 365 Focus Photography/Shutterstock

Ovaj most sa 37 lukova koristi posebnu arhitektonsku tehniku "jack arches", koja smanjuje količinu potrebnih cigala.

Njegova vitka struktura smatra se jednim od najelegantnijih železničkih mostova u Engleskoj, a poznat je po svom bogatom koloritu – napravljen je od 11 miliona cigala boje rđe i svetlog krečnjaka iz Normandije.

Mostovi kao turističke atrakcije

Neki od najlepših evropskih mostova postali su turističke destinacije sami po sebi.

Jedan od najboljih primera je škotski vijadukt u Glenfinanu, koji je imao glavnu ulogu u filmovima o Hariju Poteru.

Železnički vijadukt Glenfinnan u Škotskoj. Foto: Pajor Pawel/Shutterstock

Profesor Vasilis Sarhosis, stručnjak za kamene mostove sa Univerziteta u Lidsu, veliki je obožavalac ovog mosta i ističe da nije samo njegov elegantan dizajn ono što ga izdvaja.

"Viadukt u Glenfinanu izgrađen je pre više od 100 godina i još uvek je jedan od najvećih mostova u Škotskoj. Napravljen je od masivnog betona – što znači da ne sadrži metalna ojačanja, za razliku od većine modernih železničkih mostova", kaže profesor Sarhosis.

Ovaj 21-lučni most, koji se pojavljuje na nekim škotskim novčanicama, dugačak je 380 metara.

Još jedan primer je vijadukt Landwasser u Švajcarskoj, deo Uneskove zaštićene pruge Albula.

Voz na poznatom vijaduktu Landwasser. Foto: Eva Bocek/Shutterstock

Izgrađen početkom 1900-ih, ovaj most dug 142 metra, sa šest lukova, poznat je po svom oštrom luku i činjenici da jedan kraj mosta nestaje pravo u planinu.

I na kraju, među najinovativnijim železničkim mostovima današnjice je most na pruzi Stos u švajcarskim Alpima – deo najstrmije uspinjače na svetu.

Putnici na ovoj planinskoj pruzi prolaze kroz tri tunela i dva mosta, a najimpresivniji je onaj koji premošćuje reku Muota.

Iako možda nije za ljubitelje tradicionalnih mostova, sigurno zaslužuje mesto u našem omažu najlepšim železničkim mostovima sveta.

(EUpravo zato/Euronews)