Norveška je napravila veliki korak ka izgradnji jednog od najambicioznijih pomorskih projekata u Evropi.
Norveška uprava za obalu dodelila je kompaniji "AF Gruppen ugovor" po sistemu "projektuj i izgradi" za brodski tunel Stad, dugačak 1,8 kilometara koji će prolaziti kroz poluostrvo Stad kako bi brodovima omogućio da zaobiđu opasno more Stadhavet na zapadnoj obali zemlje.
Na prvi pogled, projekat deluje kao impresivan inženjerski poduhvat. Međutim, ne radi se samo o tome.
Norveška računa da će bezbedniji prolaz kroz planinu zaštititi izvoz morskih plodova, smanjiti kašnjenja, u određenim uslovima smanjiti potrošnju goriva i učiniti obalni pomorski saobraćaj pouzdanijim. To su velika očekivanja od projekta čija je vrednost porasla na oko 879 miliona dolara.
Tunel za brodove ide kroz planinu
Tunel će povezivati zaliv Šodepolen u fjordu Vanilvsfjorden sa fjordom Moldefjorden kod mesta Selje, prolazeći kroz najuži deo poluostrva Stad. Zajedno sa ulaznim zonama, ukupna dužina prolaza iznosiće oko 2,3 kilometra.
To neće biti uski kanal ispod brda. Planirano je da otvor tunela bude visok oko 50 metara i širok 36 metara, dok će visina od nivoa mora do svoda iznositi oko 33 metra.
To je dovoljno da kroz tunel prolaze brodovi veličine onih koji saobraćaju na norveškim obalskim linijama.
U praksi, trajekti, teretni i ribarski brodovi, plovila za akvakulturu i mnogi obalski kruzeri će tako moći da prolaze kroz planinu umesto da plove oko poluostrva po otvorenom moru.
Zašto je Stad važan?
Vode oko poluostrva Stad imaju reputaciju jednih od najopasnijih s razlogom. Prema projektnoj dokumentaciji, Stadhavet je najviše izložen vremenskim nepogodama i najopasnijeje područje duž norveške obale, gde vetar, morske struje i konfiguracija morskog dna stvaraju izuzetno nepredvidive talase.
Svetionik Krakenes, južno od Stada, beleži više od 100 olujnih dana godišnje. Talasi mogu da dostignu visinu od oko 30 metara i dolaze iz više pravaca istovremeno, zbog čega kapetani često moraju da čekaju, ponekad i danima, pre nego što nastave plovidbu.
Takva čekanja imaju ozbiljne ekonomske posledice. Sveža riba ne može da čeka.
Kako se upozorava, izvoznici "ne mogu da rizikuju da losos ostane zaglavljen kod Stada zbog lošeg vremena".
Novi projekat dobar i za klimu
Takođe se diskutovalo i o zaštiti životne sredine. Vođe projekta smatraju da, ako brodovi provode manje vremena boreći se sa uzburkanim morem, trošiće manje goriva. Na tome se zasniva ekološka opravdanost čitavog poduhvata.
Studija na koju se poziva projekat brodskog tunela Stad je uporedila postojeću rutu po otvorenom moru sa simuliranom trasom kroz tunel u uobičajenim zimskim uslovima. Procena pokazuje da bi brodovi dužine oko 40 metara mogli da smanje potrošnju goriva i do 60 odsto, dok bi za plovila dužine oko 140 metara ušteda iznosila oko 30 odsto.
Ipak, te uštede predstavljaju projekcije, a ne rezultate iz stvarnog rada, jer tunel još nije izgrađen.
Sama izgradnja zahtevaće miniranje, iskopavanje, transport materijala i upotrebu teške mehanizacije, pa će ekološki efekat u velikoj meri zavisiti od toga koliko će brodova koristiti novu rutu i da li će deo tereta biti preusmeren sa drumskog i železničkog saobraćaja na pomorski.
Ogroman građevinski poduhvat
Ugovor koji je dobila kompanija "AF Gruppen" vredi oko 573 miliona dolara bez poreza na dodatu vrednost. Oni će biti zaduženi za detaljno projektovanje i izgradnju tunela, prilaznih objekata, komercijalnih zona kod oba ulaza, zaštitnih konstrukcija, tehničkih sistema, stabilizaciju stenovitih masa, transport iskopanog kamena...
Radovi će više ličiti na klesanje ogromne podzemne dvorane nego na bušenje klasičnog drumskog tunela. Norveška uprava za obalu procenjuje da će biti uklonjeno oko tri miliona kubnih metara čvrste stene, što nakon miniranja odgovara približno 5,4 miliona kubnih metara materijala, odnosno oko 750.000 kamionskih tura. Veći deo iskopanog materijala biće transportovan baržama.
Pojednostavljeno rečeno, planina treba da se izdubi u dovoljnoj meri da kroz nju može da prođe brod.
Političke prepreke
Nemirno more nije jedina prepreka.
U maju 2026. godine norveška vlada je predložila da se projekat obustavi, uz obrazloženje da su troškovi previše porasli i da koristi više ne opravdavaju ulaganje.
Međutim, parlament je odlučio drugačije. Poslanici su 19. juna odobrili novi finansijski okvir od oko 879 miliona dolara i dali Norveškoj upravi za obalu ovlašćenje da nastavi sa realizacijom.
Upravo zbog podeljenih mišljenja je brodski tunel Stad mnogo više od inženjerske zanimljivosti.
Pristalice u njemu vide veću bezbednost, podršku izvozu morskih plodova, razvoj turizma i čistiji pomorski saobraćaj, dok kritičari smatraju da je reč o izuzetno skupoj prečici.
Šta sledi?
Potpisivanje ugovora planirano je za avgust, nakon isteka propisanog perioda za eventualne žalbe. "Glavni građevinski radovi neće početi pre 2027. godine”, izjavio je rukovodilac projekta Harald Inge Johnsen.
Kada tunel bude pušten u rad, brodovi će dobijati termine za prolazak iz saobraćajnog centra, slično kao što avioni dobijaju dozvole za poletanje i sletanje. Očekuje se da će pojedina plovila kroz tunel prolaziti brzinom od oko 15 kilometara na sat, pa će prolazak trajati približno deset minuta.
Rizična opklada Norveške
Ako projekat ispuni očekivanja, brodski tunel Stad neće biti poznat po svojoj spektakularnosti, već po tome što će postati deo svakodnevnog pomorskog saobraćaja. Brodovi koji danas čekaju ispred jednog od najopasnijih delova evropske obale mogli bi ubuduće da prolaze zaštićenim plovnim putem.
Ekološke koristi nisu zagarantovane i biće neophodno pratiti stvarne rezultate kada tunel počne da se koristi. Međutim, ako se procenjene uštede goriva potvrde u redovnom saobraćaju, Norveška bi mogla da pretvori planinu u jedan od najefikasnijih i ekološki prihvatljivijih pomorskih prečica u Evropi.
(EUpravo zato/okdiario.com)