Ova farma ima robote, a sve reguliše AI: Sami proizvode i struju

Belgijsko imanje godišnje poseti oko 5.000 ljudi, a organizuju i tim bildinge čime uspešno razbijaju predrasude o poljoprivrednim gazdinstvima.

Belgijska farma 'Koeweidehof' Foto: Youtube/Agriland

Roboti za mužu, hranjenje, sakupljanje đubriva, automatizovana mini-mlekara, sve to nalazi se na farmi "Koeweidehof" koja je ponos belgijske mlekarske industrije.

Mladi Flamanac Bart Vanderstraten i supruga Marijke primeri su modernih poljoprivrednika koje bi EU rado umnožila, prenosi Agroklub.

Broj farmi se smanjuje, u stočarstvu pogotovo, pa takvim svetlim primerima žele da podstaknu mlade na drugačiji, moderniji pristup. Bartu je, doduše, bilo lakše jer su njegovi roditelji već imali farmu za uzgoj goveda.

"Na početku ništa nismo znali o proizvodnji mleka, zato smo odmah kupili za prvih 60 mlečnih krava robota za mužu kako bismo dobili podatke i naučili što više. Poslednjih godina dobijamo namenska sredstva od Flamanskog fonda za ulaganje u poljoprivredu. Taj novac obično čekamo dve, tri godine, ali važno je ne oslanjati se samo na takve mere i krenuti sam u posao", objašnjava Bart koji je novinarima pokazao svoju potpuno automatizovanu farmu. Uz njega i suprugu, tamo radi još samo troje zaposlenih.

Farmom upravlja AI

Na farmi sa 300 krava proizvodi se dva miliona litara mleka godišnje i prodaju se "Milkobelu", kompaniji koja otkupljuje mleko od 1.800 farmi.

Plan im je da povećaju prodaju mleka pod svojim brendom prodavnicama i ugostiteljskim objektima, pa su zato nedavno na imanju postavili automatizovanu mini-mlekaru.

"Čitavim našim električnim sistemom, od mini-mlekare do uzgoja krompira, upravlja veštačka inteligencija. AI odlučuje gde je potrebno koliko struje, raspoređuje viškove i sve je potpuno automatizovano", objašnjava ovaj moderni poljoprivrednik, inače direktor marketinga po zanimanju.

Potpuno održivi

Deo struje dobijaju korišćenjem solarne energije, a deo biogasom. Uvedeno je biogasno postrojenje koje u anaerobnim uslovima fermentiše stajnjak i pretvara ga u biogas, ali i u đubrivo za povrće.

"Cilj nam je da budemo potpuno održivi, što svakako jesmo sopstvenom proizvodnjom energije. Sami uzgajamo većinu hrane za goveda, obrađujemo oko 200 hektara zemljišta. U našem vlasništvu je oko 30 odsto, a 50 odsto imamo u dugoročnom najmu koji se prema novom zakonu povećao sa devet na osamnaest godina, a deo zemljišta iznajmljujemo sezonski", rekao je.

Razbijaju predrasude o farmama

Naime, farmu godišnje poseti oko 5.000 ljudi, a od 2020. godine organizuju i tim bildinge za kompanije pod nazivom "Farmfun“.

Jedan od robota na farmi u Belgiji Foto: Youtube/Agriland

"Ljudi imaju predrasude o životu na farmi i onda se zapravo iznenade kada dođu ovde. Nekoliko farmi je u tom projektu, svi smo na udaljenosti oko 30-ak kilometara jedni od drugih, pa grupe odlaze tamo gde postoje termini", otkriva detalje koncepta gde tokom tri sata boravka na imanju posetioci imaju razne sportske aktivnosti, dobiju ručak, ali i razgledanje.

Bartove krave ne idu na ispašu, ali su za potrebe posetilaca osigurali mali deo gde životinje borave u spoljašnjem prostoru.

Ovaj mlekar neprestano gleda u budućnost, pa želi svojim sinovima da ostavi zdravu farmu sposobnu za dalji razvoj, ali i zdravo zemljište. Za zemljište odnedavno koristi skener tla koji pokazuje kakav mu je sastav, koliko je pogodno za korišćenje i za koju kulturu, a preko GPS-a skuplja podatke o gajenju povrtarskih kultura. Sve to ne bi bilo moguće bez ogromnih ulaganja, ali Bart računicu očigledno ima, prenosi Agroklub.

(EUpravo zato/Agroklub)