Evropska unija je u 2024. godini izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 234,1 milijarda evrai uvezla 194,9 milijardi evra, što je donelo suficit od 39,2 milijardi evra.
U poređenju sa 2023. godinom, izvoz i uvoz su zabeležili rast od 2,8 odsto i 6,7 odsto na godišnjem nivou, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku – Eurostat.
Između 2014. i 2024. godine, trgovina u EU poljoprivrednim proizvodima porasla je za 59 odsto, pri čemu je izvoz porastao za 58 odsto, a uvoz za 60,2 odsto, što je ekvivalentno prosečnom godišnjem rastu od 4,7 za izvoz i 4,8 odsto za uvoz.
Velika Britanija je bila glavni partner za izvoz poljoprivrednih proizvoda 2024. sa učešćem od 23 odsto (54 milijardi evra), a slede SAD (12,8 odsto, odnosno 30,1 milijarda evra), Švajcarska (5,4 odsto, to jest 12,6 milijardi evra) i Kina (5,3 odsto, odnosno 12,3 milijarde evra).
Većina uvoza u EU potiče iz Brazila (8,8 odsto, to jest 17,1 milijarda evra), Ujedinjenog Kraljevstva (8,5 odsto, odnosno 16,6 milijardi evra), Ukrajine (6,7 odsto odnosno 13,1 milijarda evra) i Sjedinjenih Američkih Država (6,1 odsto to jest 12 milijarda evra).
Kako je u Srbiji?
Podaci za Srbiju za 2024. godinu još uvek nisu objavljeni u celosti, ali poređenja radi, zvanični podaci iz 2023. kažu da je vrednost izvoza primarnih poljoprivrednih proizvoda iznosila je blizu 2,9 milijardi evra, što je pad od skoro 13 odsto u odnosu na 2022. Kao i godinama unazad, u izvozu su prednjačile maline sa udelom od 10 odsto, dok je u poređenju sa 2022. najveći pad zabeležen u izvozu žitarica, sa 694,6 miliona evra u 2022. na 440,8 miliona evra u 2023. godini.
Za razliku od izvoza, kod uvoza je u svim kategorijama zabeležen rast. Godine 2023. izvoz primarnih poljoprivrednih proizvoda porastao je preko 7 odsto u poređenju sa 2022. godinom, ali čak za 50 odsto u odnosu na petogodišnji prosek. Srbija je najviše uvozila smrznuto svinjsko meso, sirovu kafu, banane, semenski kukuruz i merkantilnu soju.
Najveći suficit u razmeni u 2023. godini ostvaren je u sektoru voća (420,6 miliona evra) i žitarica (359,6 miliona evra), dok je najveći deficit zabeležen kod mesa i drugih klaničnih proizvoda (210,8 miliona evra), kafe, čaja i začina (97 miliona evra), mleka i mlečnih proizvoda, jaja i prirodnog meda (70,8 miliona evra).
Najviše primarnih poljoprivrednih proizvoda izvozili smo u Evropsku uniju i na CEFTA tržište, dok izvoz u Rusiju opada još od 2021. godine. To je naročito primetno kod svežih jabuka, kojih smo 2023. izvezli u Rusiju za 48 odsto manje nego 2022. godine, ali i kod ostalog svežeg voća i sira.
Kada su u pitanju podaci za 2024. godinu, očekuje se da će se trend nastaviti.
(EUpravo zato)