Iako je inflacija hrane u evrozoni poslednjih meseci počela da usporava, ekonomisti upozoravaju da bi ovogodišnji ekstremni toplotni talasi i suša mogli da izazovu novi rast cena namirnica već tokom 2027. godine.
Prema procenama analitičara, vremenske prilike predstavljaju veći rizik za buduće cene hrane nego nedavni sukob između Izraela i Irana, jer bi šteta na usevima mogla da nadmaši uticaj poskupljenja energenata i đubriva.
Vrućine veća pretnja od geopolitičkih kriza
Početkom godine strahovalo se da će rast cena nafte i mineralnih đubriva, izazvan sukobima na Bliskom istoku, brzo dovesti do novih poskupljenja u prodavnicama.
Međutim, nakon smirivanja sukoba i pada cena energenata, taj rizik je značajno umanjen. Ipak, ekonomisti upozoravaju da posledice promena na tržištu sirovina do potrošača obično stižu sa zakašnjenjem od oko godinu dana, pa bi određeni efekti mogli da se osete tek tokom 2027.
Stručnjaci iz kompanija Oxford Economics i Deutsche Bank smatraju da će cene hrane ponovo početi da rastu, ali da će ključni razlog biti klimatski uslovi.
Kako vreme utiče na cene hrane
Visoke temperature i dugotrajne suše smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, što dovodi do manje ponude i viših cena.
Pored toga, proizvodnja hrane postaje skuplja zbog većih troškova energije i đubriva. Gorivo je neophodno za rad poljoprivrednih mašina, transport, preradu, pakovanje i hlađenje proizvoda, dok rast cena prirodnog gasa automatski povećava i cenu mineralnih đubriva.
Ipak, ovi troškovi ne prenose se odmah na krajnje kupce. Potrebno je da prođe čitav proizvodni ciklus, pa se posledice najčešće vide tek nakon naredne žetve.
Prema procenama Oxford Economicsa, više cene energenata, đubriva i poljoprivrednih sirovina mogle bi da povećaju inflaciju hrane u evrozoni za oko 0,5 procentnih poena tokom naredne godine.
Suša bi mogla dodatno da pogura cene
Mnogo veći problem, međutim, predstavljaju klimatske promene.
Analitičari procenjuju da bi samo posledice ovogodišnjih vrućina i suše mogle da povećaju inflaciju hrane za još jedan procentni poen, zbog čega bi rast cena namirnica u evrozoni tokom 2027. mogao da dostigne oko tri odsto.
Upozoravaju da su štete na poljoprivrednim kulturama već sada neizbežne, a novi talasi ekstremnih vrućina mogli bi dodatno da smanje prinose.
Situaciju bi mogao da pogorša i snažan klimatski fenomen El Ninjo, koji doprinosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama širom sveta.
Zašto su cene hrane trenutno stabilnije
Uprkos ovim upozorenjima, inflacija hrane u evrozoni trenutno nastavlja da usporava.
Prema procenama Evropske statističke službe Eurostat, godišnja inflacija hrane pala je sa 2,5 odsto u decembru 2025. na 1,6 odsto u junu ove godine, što je najniži nivo još od sredine 2021.
Smanjenju cena doprineli su dobra prošlogodišnja žetva žitarica, veća ponuda sirovog mleka, stabilizacija cena kafe, kakaoa i čokolade, kao i pad cena maslinovog ulja i energenata.
Zbog toga Oxford Economics očekuje da će inflacija hrane, alkoholnih pića i duvana tokom ove godine iznositi oko 2,1 odsto.
Klimatske promene dugoročno podižu inflaciju
Ekonomisti upozoravaju da će klimatske promene dugoročno sve više uticati na rast cena hrane.
Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da visoke temperature mogu da utiču na inflaciju i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uslova.
Prema procenama ECB, do 2035. godine globalno zagrevanje moglo bi da poveća godišnju inflaciju hrane u svetu između 0,9 i 3,2 procentna poena, u zavisnosti od razvoja klimatskih promena.
Toplotni talas koji je pogodio Evropu 2022. godine povećao je inflaciju hrane na kontinentu za oko 0,7 procentnih poena, a stručnjaci smatraju da bi slični događaji u budućnosti mogli da imaju još izraženiji efekat, jer su usevi sve osetljiviji na ekstremne temperature i dugotrajne suše.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)