Parlament spreman da počne razgovore o pojednostavljivanju zakonodavstva EU o poljoprivredi: Šta za sada znamo o ZPP?

Evroposlanici traže veću fleksibilnost i podršku poljoprivrednicima u usklađivanju sa postojećim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike
Foto: Shutterstock

Poslanici Evropskog parlamenta žele dodatnu fleksibilnost i podršku za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Poslanici su zato danas (8. oktobra) usvojili pregovaračku poziciju za razgovore sa Savetom o pojednostavljivanju zajedničke poljoprivredne politike EU.

U tekstu koji je usvojen sa 492 glasa za, 111 protiv i 39 uzdržanih, poslanici traže veću fleksibilnost i podršku poljoprivrednicima u usklađivanju sa postojećim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike.

Zahtevi u pogledu zaštite životne sredine

Poslanici žele veću fleksibilnost u načinu na koji poljoprivredna gazdinstva primenjuju pravila ZPP-a o životnoj sredini. Smatraju da se ne bi trebalo automatski pretpostavljati da samo potpuno sertifikovana organska gazdinstva ispunjavaju uslove za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju (GAEC).

To bi, prema njihovim tvrdnjama, trebalo da uključuje i gazdinstva koja imaju delimično sertifikovane organske površine, gazdinstva u posebnim područjima očuvanja i ona manja od 50 hektara.

Parlament se protivi novom tipu direktnih plaćanja koji je Komisija predložila za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofama. Međutim, poslanici podržavaju predlog Komisije o uvođenju novog kriznog plaćanja kroz fondove EU za ruralni razvoj.

Foto: Artem Grebenyuk/Shutterstock

Ta krizna podrška bi, prema stavu Parlamenta, trebalo da bude obavezna za države članice, a izbijanje bolesti životinja bi trebalo dodati na spisak događaja koji mogu opravdati finansijsku pomoć.

Kako bi se većem broju poljoprivrednika omogućila podrška u slučaju gubitka prihoda ili proizvodnje usled rizika koji su van njihove kontrole, poslanici predlažu smanjenje praga za pristup nacionalnim fondovima za osiguranje, sa 20 posto gubitka na 15 posto izgubljene prosečne godišnje proizvodnje ili prihoda.

Parlament predlaže povećanje maksimalnog limita podrške malim poljoprivrednicima:

· Godišnja plaćanja do 5.000 evra (umesto 2.500 evra koliko je predložila Komisija);

· Jednokratna podrška za razvoj poslovanja do 75.000 evra (umesto 50.000 evra).

Da bi se ubrzala primena novih pravila, poslanici predlažu da izmenjeni nacionalni strateški planovi mogu imati pravno dejstvo već 2026. godine, čak i pre nego što ih Komisija zvanično odobri.

Izvestilac André Rodrigez (S&D, Portugal) poručio je da se ovim šalje jasna poruka skoro devet miliona poljoprivrednika u EU i da ih je Evropa čula.

"Dosta je birokratskog lavirinta kroz koji su morali da prolaze. Dobiće jednostavnija pravila, manje papirologije i veću predvidljivost. Pregovori sa Savetom moraju početi bez odlaganja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, povećala finansijska sredstva za male poljoprivrednike i obezbedilo više vremena za one koji obrađuju zemlju,  a da se pri tom ne smanje naše ekološke ambicije. Moramo postići dogovor koji funkcioniše na terenu, smanjuje neproporcionalne kazne i poštuje regionalne posebnosti, čime se obezbeđuje stabilnost za evropske proizvođače", poručio je Rodrigez.

Razgovori sa državama članicama trebalo bi da počnu u četvrtak, 9. oktobra, kako bi nova pravila mogla biti konačno usvojena na plenarnoj sednici u novembru 2025. godine.

Šta za sada znamo o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici?

Evropska komisija je 14. maja 2025. predstavila paket mera za pojednostavljivanje postojećeg ZPP-a. Ovaj potez proističe iz preporuka iz strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede, koji poziva na smanjenje administrativnog izveštavanja i regulatornog opterećenja za poljoprivrednike i druge aktere u sektoru hrane.

Da bi ubrzao proces donošenja, Evropski parlament je primenio pojednostavljenu proceduru, u okviru koje su poslanici direktno podneli amandmane na predlog Komisije.

Poslanici su više puta pozivali na reviziju evropskih propisa kako bi se smanjili administrativni zahtevi za preduzeća.

Cilj tzv. "paketnih" predloga, koje je Komisija podnela u februaru 2025, jeste da se poveća konkurentnost i prosperitet EU, kao i da se preduzećima omogući više kapaciteta za ulaganja.

Parlament je već hitno usvojio deo predloga i brzo napreduje ka dovršetku preostalih.

(EUpravo zato.rs)