Evropska tekstilna industrija suočava se sa sve većim izazovima, od pada izvoza i zaposlenosti do snažne konkurencije jeftine robe iz uvoza. Prema izveštaju Evropske konfederacije tekstila i odeće (EURATEX), manje od 13 odsto odeće koja se prodaje na tržištu Evropske unije proizvedeno je unutar EU.
Sektor je tokom 2025. godine ostvario procenjeni promet od 166 milijardi evra, uz oko 1,2 miliona zaposlenih u gotovo 200.000 kompanija. Mikro, mala i srednja preduzeća čine čak 99,7 odsto svih kompanija u sektoru, dok žene predstavljaju gotovo 70 odsto zaposlenih.
Istovremeno, evropska tekstilna industrija beleži pad. Izvoz je tokom godine smanjen za 2,9 odsto, dok je broj zaposlenih pao za 2,8 odsto.
Uvoz dvostruko veći od izvoza
Jedan od najvećih problema predstavlja trgovinski deficit. EU je tokom 2025. izvezla tekstil i odeću u vrednosti od oko 61 milijardu evra, dok je uvoz dostigao čak 122 milijarde evra.
Kina ima posebno snažnu poziciju na evropskom tržištu, približno trećina tekstila i odeće koji se prodaju u EU proizvedena je upravo u toj zemlji.
Italija i Nemačka zajedno ostvaruju 46 odsto ukupnog izvoza evropskog sektora. Tri najveće članice EU istovremeno generišu oko 60 odsto ukupnog prometa, 46 odsto zaposlenosti i 45 odsto broja kompanija u tekstilnoj industriji.
Jeftina roba stiže preko interneta
Dodatni udar na domaće proizvođače predstavlja ekspanzija prekogranične e-trgovine. Broj jeftinih paketa koji stižu u EU putem onlajn trgovine učetvorostručio se od 2022. godine, dok je prosečna vrednost uvezene robe manja od devet evra po komadu.
Čak 98 odsto uvezenih artikala spada u kategoriju proizvoda niske vrednosti, iako na njih otpada svega dva odsto ukupne vrednosti uvoza.
Istovremeno, potrošnja odeće u Evropi ostaje velika. Domaćinstva u EU potrošila su tokom 2024. godine oko 306 milijardi evra na odeću, odnosno prosečno 680 evra po stanovniku.
Reciklaža zahteva milijarde evra
Industriju, osim konkurencije, očekuje i velika promena zbog novih zahteva u oblasti održivosti. U Evropi je tokom 2025. nastalo oko 13,3 miliona tona tekstilnog otpada, ali je prikupljeno i sortirano svega oko 1,5 miliona tona.
EURATEX procenjuje da će za izgradnju sistema koji bi do 2035. omogućio proizvodnju 2,7 miliona tona recikliranog tekstilnog materijala biti potrebno između 8 i 11 milijardi evra investicija.
Uprkos troškovima tranzicije, podaci pokazuju da ulaganja u održivost mogu doneti i veću efikasnost. Emisije CO₂ po evru dodate vrednosti smanjene su sa više od 160 grama 2008. godine na 66 grama u 2024.
Evropska tekstilna industrija je 2024. privukla 5,3 milijarde evra investicija, od čega je 63 odsto usmereno u mašine i opremu.
Digitalizacija i dalje zaostaje
Sektor ima prostora za napredak i kada je reč o digitalizaciji. Samo oko 20 odsto kompanija u tekstilnom ekosistemu dostiglo je visok nivo digitalnog intenziteta.
EURATEX zbog toga poziva Evropsku uniju da industrijsku politiku ne zasniva samo na zelenoj tranziciji, već da veću pažnju posveti i konkurentnosti evropskih proizvođača.
Među prioritetima su niži troškovi energije, fer trgovinski uslovi i jednostavnija regulativa koja bi nagrađivala održivu proizvodnju, umesto da kompanijama donosi samo dodatne troškove i administraciju.
Upravo kroz koncept Made in Europe, EURATEX želi da podstakne proizvodnju unutar EU, uz veći fokus na transparentnost, kvalitet i održivost. Organizacija ističe i Antverpensku deklaraciju, kojom je konkurentnost evropske industrije dodatno postavljena među prioritete evropske politike.
(M.A./EUpravo zato/ekapija.com)