Nemačka vrši pritisak na Brisel da reformiše tek usvojena fiskalna pravila kako bi omogućila veće izdvajanje za odbranu, što predstavlja dramatičan zaokret u politici koji je podstaknut transatlantskim dešavanjima.
Nova fiskalna pravila EU stupila su na snagu tek prošle godine, nakon iscrpljujućih pregovora između zagovornika stroge budžetske discipline i onih koji su se zalagali za veću fiskalnu fleksibilnost.
Evropska komisija je predložila hitnu klauzulu kojom bi se državama omogućilo da privremeno povećajuizdvajanja za odbranu do 1,5 odsto BDP-a godišnje tokom četiri godine, ali čak ni to, kako sada tvrdi Berlin, nije dovoljno.
Na sastanku ambasadora EU u sredu, nemačka delegacija je ocenila da je ovaj predlog pozitivan prvi korak, ali nedovoljan za suočavanje s novim bezbednosnim izazovima u Evropi na srednji i dugi rok. Kako su za Politico potvrdila tri diplomatska izvora upoznata s razgovorima, Nemačka smatra da su potrebne dublje promene u fiskalnim pravilima.
Ironija je, međutim, očigledna: godinama je upravo Nemačka bila najveći zagovornik fiskalne discipline u Briselu, insistirajući na strogoj kontroli budžeta širom EU. Kada su se tokom prvih pregovora o fiskalnim pravilima pojavili predlozi da se vojna ulaganja izuzmu iz budžetskih ograničenja, tadašnji nemački ministar finansija Kristijan Lindner bio je među najglasnijim protivnicima, dok su zemlje poput Poljske i Italije podržavale tu ideju.
Međutim, sada, suočen s rastućim bezbednosnim pretnjama i promenama u geopolitičkoj ravnoteži, upravo Berlin preuzima vodeću ulogu u borbi za veću fiskalnu fleksibilnost.
Istorijska reforma "kočnice duga"
Zaokret je postao potpuno jasan početkom ove nedleje, kada su se dve najveće nemačke stranke – demohrišćanska CDU i socijaldemokratska SPD – dogovorile o istorijskoj reformi nemačke "kočnice duga", kako bi povećale ulaganja u odbranu. Ovo ustavno ograničenje je gotovo 15 godina sprečavalo najveću evropsku ekonomiju da koristi veće javne rashode za podsticanje domaće tražnje.
"Nemački zahtev je bio neočekivan i izazvao je veliko interesovanje", rekao je jedan od evropskih diplomata upoznatih s razgovorima.
"To je bio smešan trenutak. Francuski ambasador je morao da upozori Nemačku da ne ide predaleko sa fleksibilnošću fiskalnih pravila. Svi su se smejali", dodao je drugi diplomata.
Dogovor CDU-a i SPD-a uvodi trajni izuzetak kojom bi izdvajanja za odbranu mogla premašiti jedan odsto BDP-a. Stručnjaci ove dve stranke procenjuju da će Nemačkoj u narednim godinama biti potrebno između 400 i 500 milijardi evra ulaganja u vojnu sposobnost – što Komisijin plan čini prilično skromnim u poređenju s tim.
Naime, prema procenama EU, trenutni plan fiskalnih izuzetaka omogućiće dodatnih 650 milijardi evra potrošnje u celom bloku.
Tržišta odmah odreagovala
Tržišta su odmah reagovala na nemački dogovor – troškovi zaduživanja Berlina skočili su za više od 10 odsto u jednom danu, što je najveći rast još od 1997. godine, uoči talasa novog zaduživanja.
Iako su zemlje s napetim budžetima često podložne oscilacijama na tržištu obveznica, Nemačka je zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj fiskalnoj disciplini uspela da održi reputaciju jednog od najstabilnijih tržišta u svetu. Međutim, čini se da su ta vremena prošla.
"Geopolitički kontekst se promenio", rekao je jedan od diplomata, naglašavajući da potreba za povećanjem vojne potrošnje neće nestati.
Nemačke zabrinutosti nisu izolovane – mnoge zemlje EU sve manje veruju u američki bezbednosni kišobran, posebno s Donalom Trampom na čelu novog globalnog poretka.
"Kao da smo ugasili sunce i sada svaki dan moramo da plaćamo grejanje", slikovito je opisao situaciju jedan od evropskih diplomata.
O nemačkom zahtevu moglo bi biti reči i u četvrtak, kada se evropski lideri okupe u Briselu na specijalnom sastanku posvećenom odbrani i Ukrajini.
(EUpravo zato/Politico)