Imaju novu vladu, ali stav po jednom pitanju ne menjaju! Žele u evrozonu do 2026. i obećavaju strogu kontrolu deficita

Novoizabrana vlada u Bugarskoj potvrdila je posvećenost ulasku u evrozonu 2026. godine, obećala kontrolu budžetskog deficita na tri odsto i suočila se sa skepticizmom opozicije i građana.

Vladimir Alexeev / Alamy / Profimedia Zgrada Saveta ministarstva na Trgu Nezavisimost, Narodna skupština u Bugarskoj (desno)

Novoizabrana vlada u Sofiji je ponovo potvrdila svoju posvećenost ulasku zemlje u evrozonu 2026. godine i obećala da će strogo kontrolisati budžetske izdatke. Premijer Rosen Željazkov je najavio da će budžet za 2025. godinu imati deficit koji neće prelaziti tri odsto, čime bi ispunio Mastrihtske kriterijume, uprkos zabrinutostima da bi deficit mogao dostići 7-8 odsto.

"Budžet mora da omogući vladi da zatraži izveštaj o konvergencijiu vezi sa sprovođenjem kriterijuma za članstvo u evrozoni", izjavio je premijer.

"Nećemo predlagati egzotične mere", rekao je Željazkov, izražavajući nadu da će opozicija takođe podržati budžet zbog "mogućnosti da Bugarska ispuni kriterijume za članstvo u evrozoni".

Nova vlada u Sofiji je izabrana početkom januara uz podršku najveće stranke GERB (EPP), proruske Bugarske socijalističke partije, populističke stranke "Ima takvih ljudi" i jedne od stranaka turske manjine u zemlji, MRF-DPS. Socijalisti i populisti u koaliciji su više puta zahtevali odlaganje ulaska Bugarske u evrozonu, dok GERB i MRF-DPS podržavaju ovaj cilj. Četiri stranke su potpisale koalicioni sporazum u kojem je usvajanje evra prioritet, ali bugarska politika pokazuje da se sporazumi često krše u populističke svrhe.

Budžet od tri odsto uslov

Istraživanje sociološke agencije Myara objavljeno 1. februara pokazuje da su Bugari skeptični u vezi sa uvođenjem evra. Dok 41 odsto Bugara ne želi da zemlja usvoji euro, 30,8 odsto prihvata uvođenje evra nakon 2026. godine, a samo 25,7 odsto je za neposredni ulazak u evrozonu.

Proevropska liberalna koalicija "Nastavljamo promene - Demokratska Bugarska" (PP-DB) je prošle nedelje optužila lidera GERB-a Bojka Borisova da sabotira uvođenje evra manipulišući budžetskim podacima. Borisov pokušava javno da dokaže da je GERB nasledio teški finansijski teret i veliki budžetski deficit sa kojim će se nova vlada morati nositi. Ako se dokaže da je budžetski deficit iznad tri odsto BDP-a, to bi moglo zaustaviti proces pridruživanja evrozoni.

Izjava Željazkova da će vlada raditi na održavanju deficita od tri odsto smirila je opoziciju, koja je obećala podršku.

"Budžet sa deficitom od tri odsto i ulazak u evrozonu 1. januara 2026. godine je naš prioritet. Ako Rosen Željazkov bude radio na ostvarenju ovog cilja, imaće našu podršku za ove konkretne korake", komentarisao je bivši premijer Kiril Petkov, koji je jedan od parlamentarnih lidera PP-DB.

(EUpravo zato/Euractiv)