Cene hrane u Evropskoj uniji porasle su u proseku za 2,8 odsto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, kod pojedinih proizvoda inflacija je bila znatno viša i dostizala je i do 10 odsto, pokazuju podaci Eurostata.
Koje zemlje su imale najveću inflaciju hrane u 2025? Koji proizvodi su najviše poskupeli, a gde su cene čak i pale?
Drastičan rast cena hrane u Turskoj
Turska se izrazito izdvaja po rastu cena hrane, one su tokom 2025. godine skočile čak 32,8 odsto, što dodatno ukazuje na šire inflatorne probleme u toj zemlji.
Unutar Evropske unije, najveću inflaciju hrane zabeležila je Rumunija - 6,7 odsto.
Tokom 2025. godine visoka inflacija hrane bila je prisutna u delovima istočne i jugoistočne Evrope. Rumunija, Bugarska, baltičke zemlje i zemlje Balkana uglavnom su beležile stope između 4 i 7 odsto, znatno iznad proseka EU.
Švajcarska je bila jedina zemlja u kojoj su cene hrane pale, za 1,1 odsto, dok su na Kipru ostale nepromenjene.
Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane, svega 0,7 odsto, što je ujedno treća najniža stopa među 36 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom.
U Nemačkoj i Španiji inflacija hrane iznosila je 2,1 odsto, dok je Italija imala najvišu stopu među vodećim ekonomijama EU, i to 2,5 odsto.
Dvocifrena inflacija kod čokolade, smrznutog voća i mesa
Od ukupno 64 osnovna prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cene su pale kod osam proizvoda, dok su kod jednog ostale iste. Svi ostali zabeležili su rast cena tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.
Najveći rast zabeležen je kod tri proizvoda sa dvocifrenom inflacijom.
Čokolada je najviše poskupela, čak 17,8 odsto, zatim smrznuto voće sa rastom od 13 odsto, dok su govedina i teletina poskupele za 10 odsto.
Značajan rast cena beleže i jaja (8,4 odsto), maslac (8,3 odsto), kao i jagnjetina i kozje meso (7,2 odsto).
Cene šećera, džema i meda porasle su za 6,8 odsto, dok je sveže punomasno mleko poskupelo za 5,7 odsto.
Proizvodi od korenastog povrća poskupeli su za 5,5 odsto, sveže ili rashlađeno voće za 5,4 odsto, dok je ukupna kategorija voća zabeležila rast od 5,3 odsto.
Jestiva ulja i konzervisano voće poskupeli su za po 4,7 odsto. Živinsko meso je skuplje za 4,4 odsto, a sušeno voće i orašasti plodovi za 4,2 odsto.
Koji proizvodi su pojeftinili?
S druge strane, kod pojedinih proizvoda zabeležen je pad cena.
Najveće pojeftinjenje imalo je maslinovo ulje, čak 22,9 odsto, nakon snažnog rasta cena u prethodnim godinama.
Cene šećera pale su za 11 odsto, ulja i masti za 5,4 odsto, dok je krompir pojeftinio za 5,2 odsto.
Razlike među zemljama po vrstama proizvoda
Godišnje promene cena hrane značajno su se razlikovale od zemlje do zemlje.
Šest proizvoda sa najvećim rastom cena u EU poskupelo je za više od sedam odsto, ali sa velikim razlikama među državama.
Cene čokolade porasle su za više od 30 odsto u tri zemlje - Poljskoj (33 odsto), Litvaniji (32 odsto) i Estoniji (32 odsto), dok je u Albaniji zabeležen rast od svega 1 odsto.
Kod smrznute hrane, inflacija se kretala od 2 odsto na Islandu do čak 32 odsto u Estoniji, pri čemu za neke zemlje podaci nisu bili dostupni.
Cene govedine i teletine u pojedinim državama porasle su za više od 20 odsto, što je dvostruko više od proseka EU. Najveći rast zabeležen je u Holandiji (23 odsto), Hrvatskoj (22 odsto) i Letoniji (21 odsto). U Švajcarskoj cene su ostale iste, dok su Francuska (5 odsto) i Italija (6 odsto) imale najmanji rast.
Jaja, kao jedan od najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, poskupela su za 20 odsto ili više u pet zemalja. Najveći rast zabeležen u Češkoj (29 odsto), Slovačkoj (27 odsto), Portugalu (21 odsto) i Mađarskoj (20 odsto).
Inflacija cena jaja značajno varira širom Evrope, u nekim zemljama rast je bio minimalan, dok su u pojedinim državama cene čak i pale.
Cene maslaca dostigle su dvocifren rast u 12 zemalja, a Švedskoj su premašile 20 odsto.
Kod jagnjetine i kozjeg mesa, prosečna inflacija u EU iznosila je sedam odsto, ali je u šest zemalja rast bio veći od 10 odsto.
Među članicama EU, najveći rast zabeležen je u Poljskoj (14 odsto), zatim u Portugalu i Irskoj (po 13 odsto), dok su Švedska (11 odsto) i Španija (10 odsto) takođe imale značajno povećanje cena.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)