Još jedna žena ubijena je proteklog vikenda u Kaluđerici, a za ubistvo je osumnjičen njen suprug, koji je potom pokušao da izvrši samoubistvo.
Od početka godine u Srbiji je ubijeno deset žena, a tokom cele prošle godine - 17.
I dalje je jedan od ključnih problema to što mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog nepoverenja u institucije.
Zvanični podaci o femicidu u Srbiji ne postoje - sve što znamo uglavnom dolazi iz medija.
Ipak, podaci organizacija koje prate ovu pojavu govore da se broj ubijenih žena u partnerskim odnosima poslednjih 15 godina kreće u dvocifrenim brojevima svake godine.
Tako je 2020. ubijeno 27 žena, 2022. - 28, a prošle godine - 27.
Najviše žrtava u 2023. bilo je u Vojvodini - čak osam. Dve žene ubijene su na teritoriji opština u koje su pobegle od nasilnika, a jedna dok je pokušavala da pobegne iz vozila, na naplatnoj rampi.
Iako je broj ubijenih žena prošle godine nešto manji nego prethodnih, to ne znači da je nasilja manje.
Prema podacima FemPlaca, samo u jednoj godini prijavi se preko 27.000 slučajeva nasilja, a broj prijava u poslednjih pet godina smanjen je za manje od 500. U istom periodu izrečeno je oko 30.000 kaznenih mera.
Porazavajući je podatak da je svaka druga ubijena žena prethodno već prijavljivala nasilnika.
Načini na koje su ubijene takođe govore o brutalnosti - nožem, vatrenim oružjem, golim rukama, testerom, čak i bušilicom.
Istraživanje Zaštitnika građana iz 2023. pokazuje da je jedan od glavnih razloga zbog kojih žene ne prijavljuju nasilje - nepoverenje u institucije.
Potrebna je bolja saradnja između policije, tužilaštva i centara za socijalni rad, ističe Smilja Igić iz Gradskog centra za socijalni rad.
Kako kaže, žena mora imati jasne korake i podršku već tog dana kad izađe iz institucije - ne sutra, nego odmah.
Kodirane poruke mogu spasiti život
U Srbiji femicid još uvek nije posebno krivično delo, iako se brojne organizacije zalažu za strože kazne, efikasnije mere zaštite i osnivanje nezavisnog tela koje bi pratilo primenu zakona i reagovalo na propuste institucija.
Dok se sistem ne uredi, žene često same moraju da pronalaze načine da zaštite sebe i svoju decu.
Jedna od takvih strategija su kodirane poruke - unapred dogovorene reči ili rečenice kojima žena daje znak bliskoj osobi da je u opasnosti.
"Na primer, ako vas prijateljica pozove i kaže: 'Baš pada kiša danas', to može značiti: pozovi odmah policiju", objašnjava Igićeva.
Takve naizgled bezazlene rečenice ponekad mogu značiti razliku između života i smrti.
I dok brojke često ne otkrivaju celu sliku, podsećaju nas da ni najuređenija društva nisu imuna. U "najsrećnijoj zemlji na svetu", Finskoj, beleži se najveći broj prijava nasilja nad ženama - upravo zato što se tamo i najmanje nasilje shvata ozbiljno, a ne ignoriše.
To je put kome Srbija tek treba da teži.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)