U Srbiji je od početka sezone nadzora zabeleženo 46 slučajeva groznice Zapadnog Nila, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Od ukupnog broja obolelih, kod 43 osobe razvijen je teži, odnosno neuroinvazivni oblik bolesti.
Prema podacima ažuriranim 20. septembra, slučajevi su od 1. juna registrovani na području deset okruga. Među zaraženima je 28 muškaraca i 18 žena, dok njihova prosečna starost iznosi 66,6 godina.
Više od 1.400 slučajeva u Evropi
Virus Zapadnog Nila prisutan je i u drugim delovima Evrope. Prema podacima Instituta "Batut", zaključno sa 17. septembrom, u 14 evropskih zemalja identifikovano je 169 područja zahvaćenih virusom Zapadnog Nila. U tim zemljama ukupno je prijavljeno 1.437 slučajeva.
Najviše slučajeva zabeleženo je u Italiji - 652. Slede Grčka sa 355 i Španija sa 114 slučajeva.
U Rumuniji je prijavljen 91 slučaj, u Francuskoj 81, dok je u Severnoj Makedoniji registrovano 66 slučajeva. U Holandiji su potvrđena 29 slučaja, u Hrvatskoj 13, na Kipru 11, u Belgiji devet, Austriji šest, Mađarskoj i Nemačkoj po četiri, dok su u Albaniji prijavljena dva slučaja.
Kako se prenosi virus Zapadnog Nila?
Virus Zapadnog Nila prvenstveno se prenosi ubodom zaraženog komarca. Komarci se zaraze nakon što se hrane krvlju zaraženih ptica, koje predstavljaju prirodni rezervoar virusa, a potom mogu preneti virus na ljude i druge životinje.
Virus se uobičajeno ne prenosi direktno sa čoveka na čoveka. Većina zaraženih nema simptome ili razvije blagu bolest.
Kod manjeg broja zaraženih može doći do razvoja težeg, neuroinvazivnog oblika bolesti, koji može zahvatiti centralni nervni sistem. Rizik od komplikacija veći je kod starijih osoba i ljudi sa određenim hroničnim bolestima.
Kako se zaštititi?
Najefikasniji način zaštite jeste smanjenje mogućnosti za ubod komarca. Preporučuje se korišćenje repelenata, nošenje odeće koja pokriva ruke i noge, postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata, kao i izbegavanje boravka na otvorenom u periodima kada su komarci najaktivniji.
Posebnu pažnju treba obratiti na mesta na kojima se zadržava stajaća voda, poput kanti, saksija, posuda i drugih predmeta u kojima komarci mogu da se razmnožavaju. Uklanjanjem takvih izvora vode može se smanjiti broj komaraca u neposrednom okruženju.
S obzirom na to da se sezona aktivnosti komaraca može nastaviti tokom toplijih perioda, preporučuje se nastavak primene mera zaštite sve dok postoje uslovi za njihovu aktivnost.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)