Srbija na dnu svetske liste po broju transplantacija: 1.800 ljudi čeka organ

U Srbiji i dalje više od 1.800 pacijenata čeka na transplantaciju organa, dok zemlja beleži jednu od najnižih stopa presađivanja u svetu. Iako postoje izvesni pomaci, sistem i dalje koče zastareli zakoni, nedostatak koordinacije i spora primena rešenja koja bi mogla da spasu više života.
Tim lekara i tehničara u operacionoj sali u toku operacije Foto: WALTRAUD GRUBITZSCH / AFP / Profimedia

Dok pacijenti oboleli od bubrežnih bolesti u Srbiji godinama čekaju transplantaciju, država i dalje nema funkcionalan sistem doniranja organa.

Prema najnovijem izveštaju Newsletter Transplant 2024, Srbija se nalazi među zemljama sa najmanjim brojem presađivanja organa u svetu, lošije stoje samo Filipini, Bangladeš, Moldavija, Kuba, Nigerija, Kenija, Jamajka i Etiopija.

Tokom 2024. godine u Srbiji je 63 pacijenata izgubilo život čekajući transplantaciju, dok je na listu čekanja dodato još 64 novih.

Među preminulima je bilo 48 osoba koje su čekale bubreg, pet jetru i deset srce. U istoj godini urađeno je svega 30 transplantacija.

Iako je od početka 2025. broj presađivanja nešto veći, ukupno 102 (63 kadaverične transplantacije i 39 presađivanja rožnjača), stručnjaci upozoravaju da taj napredak nije rezultat sistemske reforme, već pojedinačnih napora lekara i ustanova.

Prema podacima, 20 porodica pristalo je na doniranje organa, dok je 15 odbilo, što znači da je više od polovine dala saglasnost. Međutim, veliki broj potencijalnih donora uopšte ne uđe u proceduru jer se moždana smrt ne utvrđuje redovno, zbog nedostatka kapaciteta, koordinacije i podrške države.

Poređenja radi, Hrvatska, zemlja sa tri miliona stanovnika manje, već dve decenije ima stabilan sistem doniranja i godišnje obavi oko 300 transplantacija, uz stopu od 40 donora na milion stanovnika.

U Srbiji, međutim, 1.800 pacijenata i dalje čeka organ koji im može spasiti život.

Zakon neustavan i nepromenjen već pet godina

Član 23 Zakona o presađivanju organa, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim još 2020. godine, i dalje nije izmenjen.

Iako pacijenti i stručnjaci godinama upozoravaju na to, Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo njihove predloge, niti dalo obrazloženje.

Predlozi da se uvedu ukrštene (cross) donacije i registar građana koji bi se izjasnili o svojoj volji da budu donori, ostali su mrtvo slovo na papiru.

Dok evropske zemlje unapređuju zakone, Srbija i dalje ograničava mogućnost živog doniranja na uski krug rodbine, pa mnogi pacijenti odlaze u inostranstvo i sami finansiraju transplantaciju.

Šta preporučuju međunarodne organizacije?

Prema preporukama Savetа Evrope, EDQM-a i Svetske zdravstvene organizacije (SZO), države treba da razviju nacionalne registre donora, integrišu prevenciju i lečenje hronične bubrežne bolesti u zdravstvene politike i obezbede održivu negu i podršku pacijentima.

SZO je u Rezoluciji WHA78.6 iz maja 2025. jasno povezala zdravlje bubrega i transplantaciju kao deo jedinstvenog lanca lečenja, od prevencije i dijagnostike, preko dijalize, do presađivanja.

Glas pacijenata i dalje bez odjeka

Udruženje "Donorstvo je herojstvo" učestvovalo je prošle nedelje na skupštini Evropske federacije bubrežnih pacijenata (EKPF) u Milanu. Tamo su predstavnici Srbije još jednom ukazali da pacijenti kod nas nemaju pristup novim lekovima, ni onima koji bi odložili dijalizu, ni savremenim terapijama za obolele.

Na dijalizi je trenutno 40 dece, što je najveći broj do sada.

Transplantacije se, kako kažu iz Udruženja, i dalje sprovode bez jasne strategije i podrške sistema.

"Bela knjiga" o bolestima bubrega - i dalje bez odgovora vlasti

Još 2023. godine pacijenti su, uz podršku organizacija iz regiona, izradili dokument "Bela knjiga o hroničnoj bubrežnoj bolesti", sa konkretnim preporukama za prevenciju, dijagnostiku i lečenje.

Dokument je predstavljen Ministarstvu zdravlja, ali bez reakcije.

Udruženje podseća da su o problemima razgovarali sa svim ključnim donosiocima odluka - od ministra zdravlja do predsednikovih savetnika, ali bez suštinskih promena.

Zahtevi pacijenata

Udruženje "Donorstvo je herojstvo" poziva državu da hitno:

  • usvoji novi Zakon o presađivanju organa i formira nacionalni registar donora,
  • proširi mogućnost živog doniranja po evropskom modelu,
  • omogući slobodu kretanja i podršku pacijentima na dijalizi i nakon transplantacije,
  • uvede nove lekove i terapije za hroničnu bubrežnu bolest,
  • obezbedi stabilnu podršku donor bolnicama i transplantacionim centrima,
  • uključi pacijente i njihove organizacije u kreiranje zdravstvenih politika.

(M.A./EUpravo zato)