Prema podacima sa sajta Skrining Srbija, rak debelog creva u Srbiji je drugi najčešći zloćudni tumor kada je obolevanje i umiranje u pitanju. Svake godine od njega oboli približno 4.500, a umre više od 3.000 ljudi.
Iako su stope smrtnosti na globalnom nivou tokom poslednjih decenija opadale zahvaljujući ranijem otkrivanju i napretku u terapijama, među mlađim generacijama slika je drugačija.
Od 2013. do 2022. godine učestalost bolesti kod osoba mlađih od 50 godina rasla je za oko tri odsto godišnje. Posebno zabrinjava rast stope u obolevanju od raka završnog dela debelog creva, koji danas čini gotovo trećinu svih slučajeva.
Naučnici veruju da se iza ovog trenda krije takozvani "efekat generacije". Ljudi rođeni nakon 1950. godine suočavaju se sa većim rizikom od razvoja bolesti u mlađem životnom dobu nego prethodne generacije.
Razlozi još nisu potpuno razjašnjeni, ali se sumnja da važnu ulogu imaju ishrana, gojaznost, nedovoljna fizička aktivnost, upotreba antibiotika, pušenje, alkohol i promene u crevnom mikrobiomu koje počinju još u ranom detinjstvu.
Sve ovo je doprinelo da Američko društvo za borbu protiv raka (ACS), uvede nove smernice kada je skrinig raka debelog creva u pitanju. Očekuje se da će uskoro i druge zemlje širom sveta primeniti slične principe u borbi protiv ove bolesti, a one podrazumevaju sledeće.
Nova generacija testova
Sasvim je očekivano da se sa promenama u epidemiologiji bolesti, razvijaju i nove metode skrininga. Pored tradicionalne kolonoskopije koja se i dalje smatra "zlatnim standardom u prevenciji" raka develog creva i testova stolice, stručnjaci su analizirali rezultate novih molekularnih testova koji tragaju za genetskim i biološkim tragovima raka.
Među njima se izdvaja novi test stolice koji analizira RNK markere tumora. Istraživanja pokazuju da se uz pomoć njega rak debelog creva može otkriti u više od 94 odsto slučajeva, uključujući i najranije stadijume bolesti. Zato je svrstan među preporučene metode skrininga uz preporuku da se radi na svake tri godine.
S druge strane, veliku pažnju privukli su i testovi iz krvi koji tragaju za fragmentima DNK raka debelog creva. Njihova najveća prednost je što su jednostavni, jer je dovoljan običan uzorak krvi. Međutim, nove smernice upozoravaju da ovi testovi za sada nisu dovoljno dobri u otkrivanju prekanceroznih promena i za otkrivanje najranijih stadijuma bolesti.
Najbolji test je onaj koji će pacijent zaista i odraditi
Kolonoskopija ostaje najbolja opcija jer omogućava istovremeno otkrivanje i uklanjanje polipa koji mogu da postanu rak. Ipak, mnogi ljudi izbegavaju pregled zbog pripreme, nelagodnosti ili usled straha.
Zato stručnjaci naglašavaju da je najefikasniji skrining test zapravo onaj koji će pacijent zaista i uraditi. Mogućnost izbora između različitih metoda povećava verovatnoću da će ljudi učestvovati u skriningu i na taj način se istovremeno i povećati procenat otkrivanja novih slučajeva.
Bez obzira na vrstu početnog testa, jedno pravilo ostaje nepromenjeno: svaki pozitivan nalaz mora da bude potvrđen i kolonoskopijom.
Bolest koja se može sprečiti
Za razliku od mnogih drugih malignih bolesti, kolorektalni rak često prolazi kroz dug period razvoja. Upravo zato on predstavlja jedan od retkih karcinoma koji mogu na vreme i da se spreče.
Iako naučnici još pokušavaju da objasne zašto sve više mladih ljudi oboleva od ove vrste raka, poruka je jasna: sa pojavom bolesti u sve mlađem uzrastu, odlaganje pregleda postaje sve rizičnija odluka. Redovan skrining, bez obzira na izabranu metodu, ostaje jedno od najmoćnijih oružja u borbi protiv raka debelog creva.
(EUpravo zato/ACS)